Prenatalni mikronutrijenti mogu smanjiti rizik mentalnih bolesti kod djeceSustavni pregled istraživanja ukazuje da su prenatalni mikronutrijentski dodatci jedinstven i učinkovit prvi korak u smanjenju rizika za buduće psihijatrijske i druge bolesti u novorođenčadi.
Kontakt RSS
Prenatalni mikronutrijenti mogu smanjiti rizik mentalnih bolesti kod djece
Sustavni pregled istraživanja ukazuje da su prenatalni mikronutrijentski dodatci jedinstven i učinkovit prvi korak u smanjenju rizika za buduće psihijatrijske i druge bolesti u novorođenčadi.

Prenatalni mikronutrijenti mogu smanjiti rizik mentalnih bolesti kod djece

Objavljeno: 9. studenog 2018., Datum zadnje izmjene: 4. studenog 2018.

Kao dio sveobuhvatne skrbi o majci i fetusu, prenatalni mikronutrijentski dodatci trebaju se smatrati "jedinstvenim učinkovitim prvim koracima u smanjenju rizika za buduće psihijatrijske i druge bolesti u novorođenčadi", zaključuju autori sustavnog pregleda relevantnih istraživanja.

"Ovaj je rad jedini sveobuhvatan pregled glavnih dodataka mikronutrijenata koji utječu na ponašanje nakon trudnoća", izjavio je za Medscape Medical News prvi autor Robert Freedman iz Odjela za psihijatriju Sveučilišta Colorado na Medicinskom fakultetu u Aurori.

"Prenatalni period je jedinstvena prilika za sigurnu i učinkovitu prevenciju problema razvoja mozga koji su povezani s kasnijim teškim duševnim bolestima. Baš kao što je folna kiselina učinkovita za sprječavanje oštećenja neuralne cijevi prije rođenja, kada se dijete rodi ta je prilika propuštena ", rekao je Freedman.

Pregled je objavljen online u "American Journal of Psychiatry".

Emocionalni razvoj, mentalna bolest

Fetalni razvoj mozga - na koji utječu genotip, okolina u maternici, prehrana majke, njezina povijest infekcije i njezin status u odnosu na psihijatrijske poremećaje i uporabu supstanci - najraniji je razvojni korak koji se odnosi na rizik za mentalne bolesti, napominju autori.

Prenatalne intervencije za smanjenje rizika kasnije mentalne bolesti, uključujući shizofreniju, bipolarni poremećaj i autizam, moraju biti čvrsto utemeljene na kliničkoj upotrebi.

U pregledu literature, Freedman i njegovi kolege su se usmjerili na 45 studija koje su procijenile učinke prenatalnih mikrotutrijenskih dopuna na dječji emocionalni razvoj i kasnije mentalnu bolest. Uključili su četiri studije o folnoj kiselini, 17 s omega-3 masnim kiselinama, devet s fosfatidilkolinom i 15 s vitaminima A i D.

Glavni nalazi uključuju sljedeće:

  • Folna kiselina ima prednost za razvoj fetusa te djetetovo ponašanje i spoznaje, ali se nije pokazala u sprečavanju shizofrenije.
  • Omega-3 masne kiseline povećavaju rizik za kasniju shizofreniju i lagano povećavaju simptome u djetinjstvu koji se odnose na poremećaj pažnje / hiperaktivnost, ali i također značajno smanjuju rizik za prijevremeno rođenje i teško disanje u dječjoj dobi.
  • Dodatci fosfatidilkolina su proučavani prospektivno i općenito poboljšavaju razvoj mozga fetusa i utječu na kasnije ponašanje u djetinjstvu, ali nisu provedene retrospektivne epidemiološke studije.
  • Veća razina vitamina A i D u serumu potiče razvoj mozga i smanjuje rizik za shizofreniju, ali njihova potencijalna toksičnost ograničava njihovu upotrebu na trenutno preporučene količine.

Dilema istraživanja

Istražitelji kažu da je malo vjerojatno da će bilo koja pojedinača prenatalna intervencija spriječiti duševne bolesti kod svih pojedinaca. Dobiveni podatci utemeljeni na dokazima za bilo koji nutrijent će zahtijevati nove istraživačke programe temeljene na prenatalnim kliničkim ispitivanjima; rane biomarkere njihove učinkovitosti, razvijene u modelima translacije; i dugoročnije praćenje kroz razvojne faze djetinjstva do odrasle dobi, dodaju.

"Za razliku od defekata neuralne cijevi koja se javljaju pri rođenju, mentalne bolesti poput shizofrenije se možda neće pojaviti prije rane srednje dobi", rekao je Freedman.

"Da bi se utvrdilo da li mikronutrijentni dodatak smanjuje učestalost mentalne bolesti kod odraslih, to bi zahtijevalo velike skupine žena i djece koja se liječe i potom promatraju desetljećima. Dilema je stoga kako sadašnja istraživanja, koja mogu pratiti rani razvoj ponašanja kod djece na samo nekoliko godina, treba primijeniti na žene koje su sada trudne ", dodao je.

Bez definitivnih dokaza, roditelji koji trenutačno planiraju trudnoću sami odlučuju o dodatcima hranjivim tvarima.

"Mala je vjerojatnost da majka neće primiti potpuno učinkovite razine trenutno proučavanih hranjivih tvari iz same prehrane. Štetni učinci dodataka su mali u dozama koje su proučavane, ali bilo bi prerano zaključiti da ne postoje" napisali su istražitelji. "Nasuprot tome, u svakom djetetovu životu postoji prilika za intervenciju kako bi se unaprijedio razvoj mozga fetusa i zaštitilo dijete od rizika koji se pojavljuju u tom razdoblju".


Am J Psichiatry. Objavljeno online, 2018.g.


:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni