Pesticidi i reprodukcijsko zdravlje u muškaraca
Tema opadanja kvalitete spermiograma ostaje u središtu znanstvenih rasprava.
Aktualno se razmatraju sljedeći utjecaji:
- utjecaj ksenoestrogena okoliša
- utjecaj stila življenja i
- utjecaj faktora radnog okoliša.
Utjecaj ksenoestrogena okoliša
Izlaganje ženskim spolnim hormonima estrogenima dovodi do pada kvalitete spermiograma i do drugih bolesti muškog reprodukcijskog sustava (rak testisa, kriptorhizam i hipospadija). Izvori estrogena mogu biti endogeni i egzogeni.
Endogeni estrogeni potječu iz odgovarajućeg načina prehrane (porast enterohepatičke cirkulacije estrogena kod prehrane siromašne biljnim vlaknima) ili kod povećane tjelesne mase (masno tkivo kao aktivni endokrini organ koje je u stanju konvertirati druge steroide u estrogene).
Egzogeni estrogeni su sintetski estrogeni (npr. kontracepcijske tablete ili aktivni anabolički steroidi) i ksenoestrogeni okoliša. Ksenoestrogeni okoliša uključuju pesticide, dioksine i PCB.
Utjecaj stila življenja
Najčešće istraživani i dobro poznati uzroci opadanja kvalitete spermiograma koji se tiču stila života su izlaganje toplini (sauna, uska odjeća, sezonske temperaturne varijacije itd.), pušenje i pijenje alkohola.
Utjecaj faktora radnog okoliša
Većina epidemioloških istraživanja koje ispituju toksikologiju muškog reprodukcijskog sustava odnose se na utjecaj faktora radnog okoliša. I dok većina njih ostaje neprepoznata, za sada se izdvajaju dvije skupine s jasnim toksičnim utjecajem: prije svega je to izlaganje visokim temperaturama pri radu (keramička industrija i sl.), te izlaganje kemijskim tvarima kao sto su pesticidi. Prisustvo pesticida u urinu, odnosno sjemenoj tekućini ratara, odnosno radnika u tvornicama pesticida, kao i njihovo štetno djelovanje na broj, pokretljivost i morfologiju spermija opisuju kanadska i kineska studija.
U kanadskom istraživanju ispitivano je prisustvo 2,4-dichlorphenoxyacetilne kiseline - 2,4-D u urinu i sjemenoj tekućini 97 farmera u Ontariju prije, i potom 24 i 48 sati nakon aplikacije pesticida (Health Canada Study). Za razliku od argentinske studije, gdje je nađena 300 puta veća koncentracija 2,4-D u sjemenoj tekućini poljoprivrednika, u ovoj studiji je u otprilike polovice ratara nađeno prisustvo ovog herbicida u koncentraciji izmedju 0 - 650 ppm (part per million).
Kineska studija objavljena krajem 2000.godine u Journal of Occupational and Environmental Medicine obuhvaća ispitivanje prisustva organofosfatnih pesticida i njihovih metabolita u urinu i sjemenoj tekućini kineskih radnika koji su bili tijekom radnog procesa u dodiru s pesticidima. Uspoređivani su rezultati 32 radnika profesionalno izložena dodiru s pesticidima i 43 radnika u kontrolnoj grupi (bez dodira s pesticidima). Prosječna koncentracija razine p-nitrophenola na kraju radnog vremena u urinu iznosila je kod dijela radnika s visokom ekspozicijom pesticidima 0,22 mg/L i u grupi s niskom ekspozicijom 0,15 mg/L.
Analiza koncentracije, pokretljivosti i morfologije spermija pokazuje signifikantno lošije rezultate kod radnika u dodiru s pesticidima. Prosječna koncentracija spermija u grupi radnika izloženih pesticidima je iznosila 35.9 Mio/ml; pokretljivost 47%, a 57% spermija je pokazivalo normalnu strukturu. U kontrolnoj grupi grupi radnika broj spermija bio je signifikantno viši (p<0,01) i iznosio je 62.8 Mio/ml. Pokretljivost spermija je bila takodjer signifikantno bolja (p>0,03) i iznosila 57%. Morfološki su također bili u većem postotku prisutni normalni spermiji (61%), no razlika nije bila statistički značajna.
Navedeni podaci su visoko upozoravajući. Osim utjecaja pesticida na reprodukcijsko zdravlje u muškaraca, jos uvijek ostaje otvoreno pitanje njihovog utjecaja na trudnoću, odnosno fetalni ishod.
Environ Health Perspect 2000; 108 (9):803-13
Human Reprod 2001; Vol 16 (8): 1768-1776
J Occup Environ Med 2000; 42 (10): 982-92
dr.Vesna Harni