Epigenetski satovi: nove vrste, nova obećanja, nova skepsa

U današnje vrijeme epigenetski satovi mjere ono što se zbiva na staničnoj razini – i možda pokazuju da starimo brže (ili sporije) nego što smo mislili, na temelju promjena u našoj DNK.

Epigenetski satovi prvi su put razvijeni 2013. kao istraživački alati, a danas su dostupni široj javnosti putem testova koji se mogu naručiti izravno putem interneta. Pošaljete uzorak svoje DNK – iz pljuvačke, krvi ili brisa obraza – i dobijete procjenu svoje “biološke dobi” unutar nekoliko tjedana.

Može li to pružiti korisne uvide? Trebaju li liječnici koristiti te testove za predviđanje rizika od bolesti ili dugovječnosti? Odgovori su – da, ne i možda – ovisno o tome tko pita i koga se pita.

Epigenetski satovi trenutačno dijele sudbinu drugih visoko reklamiranih tehnologija – poput umjetne inteligencije ili nosivih uređaja – u smislu da još nisu “dovoljno zreli”, ali svi žele vjerovati da jesu. Istraživači ih već koriste, a njihova klinička primjena i potencijal istovremeno oduševljavaju zdravstveno osviještene potrošače.

Zvuči kao znanstvena fantastika? Ne više. Danas možete iz udobnosti vlastitog doma naručiti test koji će na temelju vaše DNK procijeniti vašu biološku dob – možda ste zapravo “mlađi” nego što mislite. Ili stariji...

Kako funkcionira epigenetski sat?
Radi se o testovima koji ne mjere broj godina koje ste proživjeli, već ono što se događa unutar vaših stanica. Prate male kemijske promjene – tzv. metilaciju – koje reguliraju koje će se vaše gene “uključiti” ili “isključiti”. S godinama ova precizna regulacija popušta, a upravo to epigenetski sat mjeri.

Sve stanice u tijelu sadrže istu DNK, ali se različiti geni aktiviraju ili deaktiviraju upravo metilacijom. Kako starimo, ova epigenetska regulacija postaje sve manje precizna – što dovodi do tzv. epigenetskog drifta. Satovi mjere upravo taj “drift” i koriste ga kao temelj za izračun.

Prvi satovi – poput Hannumovog i Horvathovog – izgrađeni su analizom krvi i metilacije na ograničenom broju mjesta. Druga generacija satova, poput PhenoAge i GrimAge, uključuje i dodatne zdravstvene podatke (npr. broj leukocita, pušački status), dok DunedinPACE ne daje dob u godinama, već brzinu starenja.

Rezultat testa je broj koji označava vašu biološku dob, tj. koliko brzo vaše tijelo zapravo stari. Neki testovi čak otkrivaju koliko brzo starite – jeste li poput automobila koji troši motor ili kao fino vino koje s godinama postaje bolje?

Točnost, prednosti i ograničenja
Iako neki epigenetski satovi pokazuju veću prediktivnu vrijednost za određene zdravstvene ishode od same kronološke dobi, mnogi još ne mogu zamijeniti klasične metode. Primjerice, jedno istraživanje je pokazalo da PhenoAge i GrimAge nisu precizniji u predviđanju kardiovaskularnih bolesti od standardne Framingham ljestvice.

Također, rezultati različitih testova značajno variraju. Jedan ispitanik je, koristeći različite satove, dobio rezultate u rasponu od 40 do 67 godina – premda je kronološki imao 68. Osim toga, neki testovi dolaze uz savjete o prehrani i dodacima prehrani koje nude upravo iste tvrtke koje proizvode testove.

Vrijeme testiranja također igra ulogu – DNK metilacija može varirati tijekom dana do 5 godina u rezultatu, ovisno o razini stresa, odmora i drugih faktora.

Etničke razlike i ograničenja uzorka
Većina satova razvijena je na temelju uzoraka bijelaca iz zapadnog svijeta. Istraživači stoga upozoravaju da rezultati možda nisu jednako pouzdani za druge populacije.

Što nam donosi budućnost?
Nova generacija satova mjeri biološke promjene u specifičnim organima (mozak, jetra) te tzv. intrinzičnu sposobnost – kombinaciju kognitivnih, mentalnih i tjelesnih funkcija. Također, kombiniranjem epigenetskih satova s analizom proteoma i metaboloma mogla bi se dobiti sveobuhvatnija slika zdravlja.

Vrijedi li pokušati?

Zasad nema čarobne pilule za vječni život. No istraživanja pokazuju da redovita tjelovježba, uravnotežena prehrana (posebno bogata povrćem!) i izbjegavanje stresa mogu pozitivno utjecati na rezultate epigenetskog sata. Dakle – ne morate kupiti skupi dodatak prehrani da biste “usporili vrijeme”.

Ako vas zanima kako životne navike utječu na vaše zdravlje, epigenetski sat može biti zanimljiv alat. Ali nemojte ga shvaćati kao konačnu istinu. Umjesto da vas broj uplaši, iskoristite ga kao motivaciju za zdraviji stil života.

Jer na kraju – ljepota nije u godinama, već u vitalnosti. A možda ćete, zahvaljujući epigenetici, uskoro znati i koja je tajna mladolikosti iznutra.

Epigenetic Clocks: New Types, New Promises, New Skepticism

Dr. Vesna Harni powered by AI Chat GPT 4,0