Istraživanja pokazuju promjene moždanih i kognitivnih funkcija u žena nakon menopauze
Žene koje se žale na kognitivne probleme nakon menopauze, mogle bi imati povećanje, a ne smanjenje moždanog volumena u nekim područjima mozga, izvijestili su istraživači na međunarodnoj konferenciji o Alzheimerovoj bolesti.
Radiološka istraživanja mozga u 48 žena u prvim godinama nakon menopauze pokazala su da žene koje navode subjektivne probleme kognitivnih funkcija, imaju veći volumen stražnjeg desnog dijela girusa cinguli (P manji od .04), desnog transverzalnog temporalnog korteksa (P manji od .03), lijevog kaudalnog dijela srednjeg frontalnog girusa i desnog paracentralnog girusa (P manji od .05 za oboje), rekla je dr. Lilia Zurkovsky iz Centra za kognitivnu medicinu na Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu.
Ovi su rezultati u suprotnosti s rezultatima koji su objavljeni u drugom istraživanju (Neurology 2006;12:67: 834-42) koje je pokazalo da starije osobe koje se žale na kognitivne probleme imaju manje volumene u temporalnim i frontalnim područjima, u usporedbi s osobama iste dobi, ali bez takvih tegoba.
Istraživači su napomenuli značajnu razliku: u tome istraživanju su ispitivani muškarci prosječne dobi iznad 70 godina, a u ovoj studiji postmenopauzalne žene u njihovim pedesetim i šezdesetim godinama.
"Ukoliko objedinimo podatke, čini se da osobe srednje dobi imaju neke kompenzacijske mehanizme. Sve što za sada znamo jest da najprije imaju povećanje volumena određenih regija da bi potom uslijedilo smanjenje volumena. Posljednja istraživanja ukazuju na mogućnost problema kognicije i pamćenja kao ranih znakova Alzheimerove bolesti."
U istraživanju je korištena magnetska rezonancija, a kognitivne tegobe praćene su skalom Cognitive Complaint Index (CCI) i 5 upitnika sa 120 pitanja o osobnom doživljaju svake žene o kognitivnim tegobama nakon menopauze.
Promjene mozga u zdravih postmenopauzalnih žena bile su u fokusu drugog istraživanja koje je također prikazano na ovoj konferenciji.
Istraživači iz Australije proveli su longitudinalnu studiju u periodu tranzicije žena s urednom kognicijom, pregledane su MR snimke mozga iz 2002. i 2012. i nalazi pozitronske emisijske tomografije pomoću moždanog amiloida sa 18-F florbetabenom (FBB-PET).
Otkrili su da je u žena koje su imale FBB-PET i dvije MRI snimke mozga u razmaku od 10 godina došlo do značajnog pada volumena hipokampusa, ali ne i volumena sive tvari.
"Žene koje su bile u najvećim tercilama s florbetabenom imale su 18-19% smanjenje volumena hipokampusa. Iako su ovo preliminarni rezultati, oni pokazuju da ljudi sa srednjim razinama primanja amiloidnog agensa mogu imati veći rizik za Alzheimerovu bolest", rekao je dr. Paul Yates, profesor neuroznanosti iz Australije.
www.obgynnews.com