Vulvoskopija tri prstena i Collinsov test
Kada bol postoji, a nalaz je „uredan“
Mnoge žene godinama žive s pečenjem, žarenjem, osjetljivošću ili boli u području vulve, a da pritom ginekološki pregled ne pokazuje jasne promjene. Često čuju rečenice poput: „Sve izgleda u redu“ ili „Nema vidljive upale“. Takav nesklad između simptoma i nalaza jedan je od najvećih problema u dijagnostici kroničnih vulvarnih tegoba.
Kako bismo to promijenili, razvijen je strukturirani pristup koji kombinira precizan anatomski pregled i funkcionalne testove. Dva važna alata u tom pristupu su vulvoskopija tri prstena i Collinsov test.
Što je vulvoskopija tri prstena?
Vulvoskopija je pregled vulve uz povećanje i dobro osvjetljenje, koji omogućuje uočavanje i vrlo suptilnih promjena. Koncept vulvoskopije tri prstena temelji se na podjeli vulve u tri jasno definirane anatomske cjeline, od kojih svaka ima svoju ulogu, osjetljivost i tipične bolesti.
Vanjski prsten vulve
Obuhvaća stidnu regiju, velike labije i kožu međice. To je područje prekriveno kožom i najčešće je zahvaćeno dermatološkim bolestima poput ekcema, iritacija ili kroničnih dermatoza.
Srednji prsten vulve
Obuhvaća male labije, interlabijalne sulkuse te prednju i stražnju komisuru. Ovo je prijelazna zona između kože i sluznice, osjetljiva na mehaničko trenje, dugotrajnu iritaciju i nespecifične upalne promjene.
Unutarnji prsten vulve
Obuhvaća vestibulum, periuretralnu i perihimenalnu zonu. Riječ je o izrazito osjetljivom, bogato inerviranom području koje ima ključnu ulogu u nastanku vulvodinije i lokalizirane vestibularne boli.
Svaki se prsten procjenjuje zasebno, što omogućuje preciznu lokalizaciju problema.
NSP shema: jednostavan opis nalaza
Kako bi se nalaz jasno i jednoznačno opisao, koristi se NSP shema:
- N – nema vidljivih promjena
- S – nespecifične promjene (blago crvenilo, diskretna osjetljivost, suptilne promjene površine)
- P – specifične patološke promjene (npr. vulvarne dermatoze)
Nalaz se zapisuje kao tri slova, redom za vanjski, srednji i unutarnji prsten. Na primjer, nalaz N–S–S znači da je vanjski prsten uredan, dok srednji i unutarnji pokazuju nespecifične promjene.
Što je Collinsov test i čemu služi?
Collinsov test je jednostavan, ali vrlo informativan test bojenja koji pomaže procijeniti funkcionalno stanje epitela. On ne postavlja dijagnozu sam za sebe, ali pomaže objasniti zašto određeno područje boli iako ne izgleda patološki.
Test se temelji na primjeni metilenskog modrila, boje koja se zadržava u stanicama s pojačanom metaboličkom aktivnošću, regeneracijom ili kroničnom iritacijom.
Zašto se prije bojenja koristi octena kiselina?
Prije nanošenja metilenskog modrila, na sluznicu se kratko nanosi blago razrijeđena octena kiselina (najčešće 3–5 %). To nije slučajno i ima nekoliko važnih razloga.
Octena kiselina privremeno mijenja površinu epitela: uklanja površinski sloj sluzi i glikoproteina te blago dehidrira stanice. Time se smanjuje nespecifično bojenje zdravog tkiva i omogućuje da se boja zadrži upravo ondje gdje postoji povećana stanična aktivnost.
Bez ovog koraka, metilensko modrilo bi se moglo razliti po cijeloj površini, što bi smanjilo vrijednost testa.
Kako se Collinsov test izvodi?
Nakon detaljnog pregleda vulve:
- Na ciljano područje nanosi se octena kiselina i pričeka kratko vrijeme.
- Višak tekućine se uklanja.
- Nanosi se metilensko modrilo.
- Nakon kratkog kontakta područje se ispire fiziološkom otopinom.
- Promatra se zadržava li se plava boja ili se brzo ispire.
Područja koja zadržavaju intenzivnu boju ukazuju na pojačanu staničnu aktivnost.
Kako se tumače rezultati?
Ako se boja brzo ispere, nalaz se smatra negativnim. Ako se boja zadržava, osobito u unutarnjem prstenu, to upućuje na kroničnu iritaciju, regeneraciju ili neuroinflamatorne promjene.
Kada se takav nalaz poveže s normalnim ili nespecifičnim izgledom tkiva i bolnošću na dodir (npr. tijekom cotton-swab testa), vrlo često se radi o vulvodiniji – funkcionalnom bolnom sindromu, a ne klasičnoj upali ili infekciji.
Zašto je ovaj pristup važan?
Ovakav integrirani pregled:
- pomaže objasniti simptome koje žene osjećaju,
- smanjuje potrebu za nepotrebnim biopsijama,
- omogućuje preciznije i individualizirano liječenje,
- vraća povjerenje pacijentici da njezina bol ima stvarnu, prepoznatljivu osnovu.
Najvažnija poruka je da odsutnost vidljivih promjena ne znači da problem ne postoji.
Zaključno
Vulvoskopija tri prstena, uz primjenu Collinsova testa, predstavlja moderan i racionalan pristup dijagnostici kroničnih vulvarnih tegoba. Kombinacijom anatomske preciznosti i funkcionalne procjene moguće je razlikovati strukturne bolesti od funkcionalne boli i time ženama pružiti jasnije odgovore i učinkovitiju pomoć.
dr. Vesna Harni
