Maligne bolesti i dijabetes tip 1
Pacijentice s inzulin ovisnim dijabetesom (dijabetes tip 1) imaju veći rizik obolijevanja od malignih bolesti nego što je to u općoj populaciji, pokazuju rezultati švedske studije. Povišeni rizik se osobito odnosi na maligna oboljenja želuca, vrata maternice i endometrija.
Znanstvenici s Karolinškog sveučilišta u Stockholmu istraživali su podatke švedskog registra bolnički liječenih pacijenata, kao i švedskog registra za rak. Identificirano je blizu 30.000 pacijenata za koje je pretpostavljeno da imaju dijabetes tip 1, temeljem hospitalizacija u okviru dijagnostike dijabetesa prije 31 godine života.
Nakon odbacivanja prve godine nakon hospitalnog liječenja, u skupini dijabetičnih pacijenata nađeno je 355 slučajeva malignih oboljenja. U usporedbi s općom populacijom, to je istodobno označavalo 20% povišeni rizik.
Kada je u pitanju rak želuca, rizik nije bio povišen tijekom prvih 15 godina nakon hospitalizacije, ali je nakon toga rastao 3,3 puta. Pretpostavlja se da povišena razina protutijela na parijetalne stanice može uzrokovati ovu povišenu osjetljivost.
Rizik javljanja raka vrata maternice bio je povišen za 60% kako prije, tako i nakon 15-godišnjeg praćenja.
Tijekom prvih 14 godina nakon hospitalizacije, žene s inzulin ovisnim dijabetesom imaju 4,8 puta viši rizik nastanka raka endometrija u odnosu na opću populaciju. Nakon ovog razdoblja, rizik ostaje i dalje 2,2 puta povišen. Nastupanje raka endometrija može biti u ovih pacijentica povezano s većom učestalosti nulipariteta, neregularnim menstruacijskim ciklusima i smetnjama fertiliteta.
Rizik nastanka raka dojke, debelog i završnog crijeva, gušterače i bubrega nije povećan u pacijenata s inzulin ovisnim dijabetesom.
Povećani rizik obolijevanja od malignih bolesti je dobro poznat kod pacijenata s inzulin neovisnim dijabetesom (dijabetes tip 2), premda se vrste malignih oboljenja razlikuju kod ove dvije skupine dijabetičara. Poznato, je naime, da se rak gušterače javlja češće kod pacijenata s inzulin neovisnim dijabetesom, što podržava teoriju da je hiperinzulinemija njegov uzrok.
J Natl Cancer Inst 2003;95:1797-1800.
dr. Vesna Harni