Novi model genetskog testiranja raka dojke
Znanstvenici su objavili u Journal of the National Cancer Institute da genetsko testiranje može značajno poboljšati prevenciju raka dojke identificiranjem žena koje su u najvećem riziku. Znanstvenici koji rade na Institutu za istraživanje malignih oboljenja u Velikoj Britaniji i Nacionalnom institutu za maligna oboljenja u SAD-u su analizirali ne samo BRCA1 i BRCA2 gene nego i manje češće genske varijante. U svom istraživanju se nisu samo usredotočili na gene. Uključili su podatke o nizu drugih faktora rizika i kombinirali ga s podacima genetskog testiranja. Kombinirani podaci koje su dobili daju sliku koja bi mogla imati prediktivnu vjerojatnost da žena dobije rak dojke.
Osim genetskog profila, znanstvenici su uključili obiteljsku anamnezu raka dojke, menarhe, broj porođaja i u kojoj je dobi bio prvi porođaj, uzimanje oralnih hormonskih kontraceptiva, uzimanje hormonske nadomjesne terapije, indeks tjelesne mase, konzumaciju alkohola, pušenje, osobnu povijest benigne bolesti dojke i gustoću tkiva dojke. S tim istraživačkim modelom liječnici mogu predvidjeti hoće li 50-godišnja žena biti u najugroženijih 10% stanovništva za razvoj karcinoma dojke, rekli su autori. Liječnici mogu biti agresivniji u savjetovanju promjene načina života i odrediti preventivne tretmane ako imaju taj podatak, nastavili su.
Iako su istraživanja usmjerena na rak dojke, autori napominju da su zainteresirani za daljnja istraživanja o tome kako genetske informacije u kombinaciji s drugim rizičnim čimbenicima mogu pružiti kliničaru i bolesniku procjenu rizika koja bi mogla pomoći u razvoju javno zdravstvenih programa i odrediti individualni postupak. "Naše istraživanje pokazuje da genetsko testiranje ima potencijal za poboljšanje strategije za prevenciju raka dojke te predlaže da se multipli učinak genetskih čimbenika rizika uključi uz glavne gene za rak dojke u procjenu rizika", rekla je u priopćenju Garcia-Monserrat Closas, profesor epidemiologije na Institutu za istraživanje malignih oboljenja u Londonu, vođa studije. Autori su istaknuli da je njihov rad bio teoretski i da će trebati više studija prije nego što bi genetsko testiranje ove vrste moglo biti provedeno u kliničkoj praksi.
Poliklinika Harni