Trans-masne kiseline i endometrioza
Žene koje jedu više tune, lososa i drugih namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama imaju manji rizik obolijevanja od endometrioze u odnosu na žene čija je prehrana krcata trans-masnim kiselinama, navode američki znanstvenici.
Čini se da bi vrsta masnoća u prehrani jedne žene, a ne ukupna količina masti, mogla biti rizični čimbenik u nastanku endometrioze, objavljeno je znanstvenom časopisu 'Human Reproduction'.
Analizirani podatci dolaze iz skupine od 70,709 žena praćenih tijekom 12 godina u istraživanju Nurses Health Study. Na koncu razdoblja praćenja, endometrioza je dijagnosticirana kod 1,199 ispitanica.
Znanstvenici iz Bostona navode da su žene s najvećim udjelom omega-3 masnih kiselina (20% ispitanica iz skupine s najvećim unosom) u prehrani imale 22% manji rizik obolijevanja od endometrioza u odnosu na žene s najnižim udjelom omega-3 masnih kiselina u prehrani (20% ispitanica iz skupine s najmanjim unosom).
Žena s najvišim unosom trans-masnih kiselina imale su 48% veći rizik obolijevanja od endometrioze u odnosu na ispitanice s najnižim unosom trans-masnih kiselina.
Najveća količina omega-3 masnih kiselina koje su koristile ispitanice dolazila je iz preljeva za salatu i konzumiranja ribe kao što su tuna i losos. Dobri izvori omega-3 masnih kiselina su i orasi, te lanene sjemenke.
Najvažniji izvori trans-masnih kiselina u istraživanju su bili brza hrana iz restorana, margarin i krekeri.
″Znanstvenicima je poznato da trans-masne kiseline podižu razinu mnogih proinflamatornih tvari koje predstavljaju upalne čimbenike povezane s nastankom i progresijom endometrioze,″ navode autori.
Rizik nastanka endometrioze vjerojatno je povišen zbog kroničnog upalnog odgovora na prisutnost trans-masnih kiselina, navode autori, koji naglašuju da je ovo prvo istraživanje koje je pokazalo ovakvu povezanost.
U zaključku se navodi, ″mnoge žene traže način na koji bi sebi ili svojim kćerima smanjile rizik nastanka bolesti, a ovi rezultati ukazuju da bi promjene u prehrani mogle predstavljati taj korak.″
Human Reproduction, on-line izdanje 2010.
dr. Vesna Harni