Antidepresivi i seksualnost: kako prepoznati nuspojave?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Antidepresivi i seksualnost: kako prepoznati nuspojave?
Antidepresivi mogu utjecati na seksualnu želju, uzbuđenje i orgazam, osobito lijekovi koji snažno djeluju na serotoninski sustav. Međutim, i sama depresija često narušava seksualnu funkciju, pa je prije promjene terapije važno utvrditi što je doista uzrok problema.
Seksualne nuspojave jedan su od čestih razloga zbog kojih pacijenti samostalno smanjuju dozu ili prekidaju antidepresiv. O tome se ipak još uvijek premalo razgovara. Najbolji pristup je procijeniti seksualnu funkciju prije početka liječenja i ponovno je provjeriti nakon uvođenja ili promjene terapije.
Kako antidepresivi mogu utjecati na seksualnost?
Seksualni odgovor ovisi o složenoj ravnoteži serotonina, dopamina, noradrenalina, dušikova oksida, spolnih hormona i brojnih perifernih i središnjih živčanih mehanizama.
Povećanje serotoninske aktivnosti, osobito kod SSRI lijekova, može kod nekih osoba smanjiti seksualnu želju, otežati genitalno uzbuđenje te odgoditi ili onemogućiti orgazam.
Koje se smetnje mogu pojaviti kod žena?
Žena može primijetiti smanjen interes za seksualnu aktivnost, slabije subjektivno ili genitalno uzbuđenje, smanjenu lubrikaciju, promijenjenu genitalnu osjetljivost ili poteškoće s postizanjem orgazma.
Simptomi se razlikuju među ženama i među lijekovima, a njihov intenzitet može ovisiti i o dozi.
Depresija sama može izazvati iste simptome
Smanjena seksualna želja, gubitak zadovoljstva, umor, povlačenje iz odnosa i teškoće s uzbuđenjem mogu biti dio same depresije. Zato pojava seksualne smetnje kod osobe koja uzima antidepresiv ne dokazuje automatski da je lijek njezin uzrok.
Najkorisniji podatak često je vremenski slijed: kakva je seksualna funkcija bila prije depresije, prije početka terapije i nakon uvođenja ili povećanja doze lijeka.
Što sve treba procijeniti?
Vrijeme nastanka
Je li problem postojao prije liječenja ili se pojavio tek nakon uvođenja ili povećanja doze antidepresiva?
Vrsta smetnje
Treba razlikovati smanjenu želju, teškoće uzbuđenja, bol pri odnosu i orgazmičke smetnje.
Drugi lijekovi
Antihipertenzivi, sedativi, hormonski lijekovi i druga terapija također mogu utjecati na seksualnu funkciju.
Drugi uzroci
Dijabetes, menopauza, kronična bolest, stres i partnerski čimbenici mogu pridonositi istim simptomima.
Koji antidepresivi češće izazivaju seksualne smetnje?
SSRI lijekovi poput sertralina, paroksetina, fluoksetina, escitaloprama i citaloprama među lijekovima su kod kojih se seksualne nuspojave često prijavljuju. Slične smetnje mogu se pojaviti i uz SNRI lijekove poput venlafaksina, desvenlafaksina i duloksetina.
To ne znači da će ih imati svaka osoba koja uzima te lijekove. Učestalost se znatno razlikuje među istraživanjima jer ovisi o tome jesu li pacijenti spontano prijavljivali problem ili ih se o seksualnoj funkciji ciljano pitalo.
Neki antidepresivi imaju manji seksualni učinak
Bupropion je općenito povezan s manjom učestalošću seksualnih nuspojava od serotonergičkih antidepresiva i kod nekih osoba može biti terapijska alternativa.
Mirtazapin također može imati manji rizik seksualnih smetnji od klasičnih SSRI lijekova, ali ima druge moguće nuspojave, uključujući pospanost i povećanje apetita ili tjelesne težine. Izbor lijeka zato se nikada ne temelji samo na seksualnoj funkciji.
Prvi korak ponekad je pričekati
Kod dijela pacijenata seksualne nuspojave mogu se smanjiti nakon početnog razdoblja prilagodbe na lijek. Ako je depresija dobro kontrolirana, a smetnja blaga i podnošljiva, kratko praćenje može biti razuman pristup.
Ako je seksualna disfunkcija izražena, trajna ili ugrožava partnerski odnos i redovito uzimanje terapije, nije potrebno mjesecima čekati bez razgovora o drugim mogućnostima.
Može li se smanjiti doza?
Ako je psihijatrijsko stanje stabilno, liječnik može kod odabranih pacijenata razmotriti najnižu učinkovitu dozu. Smanjenje serotonergičkog opterećenja ponekad može ublažiti seksualne nuspojave.
Dozu ne treba samostalno mijenjati jer prenisko doziranje može dovesti do povratka depresivnih ili anksioznih simptoma.
Kada se razmatra promjena antidepresiva?
Ako je povezanost s lijekom jasna i seksualne nuspojave značajno narušavaju kvalitetu života, može se razmotriti prelazak na antidepresiv s povoljnijim seksualnim profilom.
Takva odluka mora uzeti u obzir razlog zbog kojeg je lijek uveden, prethodni odgovor na terapiju, druge psihijatrijske simptome, nuspojave i rizik pogoršanja osnovne bolesti.
Može li se postojećoj terapiji dodati drugi lijek?
U određenim slučajevima liječnik može razmotriti dodatak bupropiona kako bi se pokušala ublažiti seksualna disfunkcija povezana sa serotonergičkim antidepresivom. Dokazi postoje, ali takav pristup nije prikladan za svaku osobu.
Dodavanje novog lijeka istodobno povećava mogućnost drugih nuspojava i interakcija, pa odluka zahtijeva individualnu procjenu.
Što je sa sildenafilom kod žena?
Inhibitori fosfodiesteraze tipa 5, poput sildenafila, imaju jasno mjesto u liječenju erektilne disfunkcije kod muškaraca. Kod žena su rezultati znatno manje jednoznačni.
Postoje podaci da sildenafil može pomoći određenim ženama sa seksualnom disfunkcijom povezanom sa serotonergičkim antidepresivima, osobito kod poremećaja uzbuđenja ili orgazma, ali nije univerzalno liječenje ženske seksualne disfunkcije.
Testosteron nije rutinski protuotrov za nuspojave antidepresiva
Testosteronsku terapiju kod žena ne treba rutinski uvoditi samo zato što se seksualna želja smanjila nakon početka antidepresiva.
Kod postmenopauzalnih žena testosteron se može razmatrati za pravilno dijagnosticirani hipoaktivni poremećaj seksualne želje nakon biopsihosocijalne procjene, ali to je zasebna klinička indikacija.
Menopauza često dodatno komplicira sliku
Kod žene u peri- ili postmenopauzi smanjena želja i izbjegavanje seksualne aktivnosti mogu biti povezani s genitourinarnim sindromom menopauze. Vaginalna suhoća, pečenje i bol pri odnosu mogu sekundarno smanjiti seksualni interes.
Liječenje lokalnog problema hidratantnim pripravcima, lubrikantima ili odgovarajućom vaginalnom hormonskom terapijom može značajno poboljšati seksualnu funkciju bez promjene antidepresiva.
„Drug holiday” nije dobra rutinska strategija
Namjerno preskakanje nekoliko doza antidepresiva prije planirane seksualne aktivnosti nekada se preporučivalo kao mogući način smanjenja seksualnih nuspojava.
Danas se takav pristup ne smatra dobrom rutinskom strategijom zbog mogućnosti simptoma ustezanja, destabilizacije psihijatrijske bolesti i činjenice da farmakokinetika pojedinih lijekova čini postupak nepouzdanim.
Antidepresiv ne treba naglo prekidati
Seksualna disfunkcija može biti vrlo frustrirajuća, ali samostalni nagli prekid terapije može izazvati simptome ustezanja i povratak depresije ili anksioznog poremećaja.
Mnogo je sigurnije otvoreno razgovarati s liječnikom jer često postoji nekoliko mogućnosti prilagodbe terapije.
O seksualnoj funkciji treba pitati prije terapije
Najbolje vrijeme za procjenu seksualnog zdravlja nije tek kada se pojavi problem. Kratak razgovor prije početka antidepresiva omogućuje razlikovanje simptoma osnovne bolesti od kasnije nuspojave lijeka.
Standardizirani upitnici mogu biti korisni, ali često je dovoljno nekoliko jasnih pitanja o želji, uzbuđenju, orgazmu, boli i zadovoljstvu seksualnim životom.
Najvažnija poruka
Seksualne nuspojave antidepresiva su stvarne i mogu značajno utjecati na kvalitetu života i pridržavanje terapije. Ipak, prije promjene lijeka treba razlikovati učinak antidepresiva od same depresije, menopauze, drugih bolesti, lijekova i partnerskih čimbenika. Terapiju ne treba samostalno smanjivati niti prekidati.
Seksualne nuspojave mogu se liječiti
Ako se nakon uvođenja antidepresiva pojave smanjena želja, teškoće uzbuđenja ili orgazma, problem ne treba prešutjeti. U mnogim slučajevima moguće je prilagoditi dozu, promijeniti lijek, liječiti pridruženi ginekološki problem ili primijeniti drugu ciljanu strategiju.
Suradnja liječnika koji vodi psihijatrijsku terapiju i ginekologa posebno je korisna kada se antidepresivna terapija preklapa s menopauzalnim, hormonalnim ili vulvovaginalnim tegobama.
Autor
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni liječnički pregled niti preporuku za promjenu doze, zamjenu ili prekid antidepresivne terapije.