Što je atopijski dermatitis vulve?

Atopijski dermatitis vulve oblik je ekcema koji zahvaća kožu vanjskog spolovila. Nastaje zbog poremećene zaštitne kožne barijere, pojačane osjetljivosti kože i sklonosti upalnoj reakciji na vanjske i unutarnje podražaje.

Vulvarno područje osobito je osjetljivo jer je koža tanka, vlažna, izložena trenju, znojenju, iscjetku, mokraći, higijenskim proizvodima i lokalnim preparatima. Zbog toga se atopijski dermatitis vulve može pogoršavati i kada je atopijski dermatitis na drugim dijelovima tijela blag ili gotovo neprimjetan.

Najčešći simptomi

Simptomi se mogu mijenjati tijekom vremena. U mirnijim fazama dominira suhoća i osjetljivost, a u aktivnim fazama svrbež, crvenilo, pečenje i fisure.

Kako atopijski dermatitis izgleda na vulvi?

Koža vulve može biti crvena, suha, hrapava, zadebljana, ljuštiti se ili imati sitne pukotine. Kod dugotrajnog svrbeža i češanja može nastati lihenifikacija, odnosno zadebljanje kože s pojačanim kožnim crtežom.

Promjene su najčešće izražene na velikim usnama, perineumu, interlabijalnim brazdama ili područjima izloženima trenju. U nekih žena nalaz može biti diskretan, dok su simptomi izrazito neugodni.

Što može pogoršati simptome?

Atopijski dermatitis vulve često se pogoršava kombinacijom unutarnje sklonosti i vanjskih nadražaja. Žena može imati prirodno osjetljiviju kožu, a simptome pokreću proizvodi ili okolnosti koji dodatno narušavaju kožnu barijeru.

• mirisni sapuni, gelovi i pjene za kupanje
• vlažne maramice i dezodoransi za intimno područje
• dnevni ulošci, mirisni ulošci i sintetičko rublje
• deterdženti i omekšivači s mirisima
• znojenje, uska odjeća i mehaničko trenje
• mokraća, iscjedak ili inkontinencija
• lokalni lijekovi i preparati koji peku ili zatežu
• stres, umor, nesanica i pogoršanje atopije na drugim dijelovima tijela

Dijagnostika

Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora i pregleda vulve. Važno je pitati ima li žena atopijski dermatitis, ekcem, astmu, alergijski rinitis, alergije ili osjetljivu kožu, te koje proizvode koristi za intimnu njegu, pranje rublja, menstruacijsku zaštitu i lokalno liječenje.

Pregledom se procjenjuju crvenilo, suhoća, ljuštenje, fisure, tragovi češanja, zadebljanje kože i mogući znakovi druge dermatoze. Ako postoji iscjedak ili sumnja na infekciju, može se učiniti mikrobiološka obrada.

Kada je potrebna biopsija?

Biopsija nije potrebna kod svake žene s tipičnim atopijskim dermatitisom, ali se razmatra kada je nalaz atipičan, kada postoji bijela ili zadebljana promjena, erozija, ranica koja ne cijeli, krvarenje ili izostanak odgovora na liječenje.

Biopsija pomaže razlikovati atopijski dermatitis od drugih vulvarnih dermatoza, osobito lihena sklerozusa, lihena planusa, psorijaze i premalignih promjena.

Liječenje atopijskog dermatitisa vulve

Liječenje je usmjereno na smirivanje upale, obnovu kožne barijere i uklanjanje čimbenika koji održavaju iritaciju. Osnovu čine nježna njega, izbjegavanje nadražujućih proizvoda i redovita primjena neutralnih emolijensa.

Kod izraženijih simptoma liječnik može propisati lokalnu protuupalnu terapiju, najčešće kortikosteroid odgovarajuće jačine kroz ograničeno vrijeme. Terapija mora biti prilagođena osjetljivosti vulvarnog područja i provoditi se uz kontrolu.

Njega vulve kod atopijskog dermatitisa

Preporučuje se pranje mlakom vodom ili vrlo blagim neparfimiranim sredstvom kada je potrebno. Nakon pranja kožu treba osušiti nježnim tapkanjem, bez trljanja. Neutralni emolijens može se nanositi redovito kako bi se smanjila suhoća, trenje i osjećaj zatezanja.

Treba izbjegavati parfimirane proizvode, vlažne maramice, dnevne uloške kada nisu nužni, agresivne sapune, mirisne deterdžente, omekšivače, sintetičko rublje i usku odjeću. Kod sklonosti noćnom češanju korisno je održavati nokte kratkima i smanjiti iritaciju prije spavanja.

Spolni odnosi i svakodnevna udobnost

Atopijski dermatitis vulve može uzrokovati nelagodu pri spolnom odnosu, osobito ako postoje suhoća, fisure, pečenje ili bolnost. Odnose ne treba forsirati kroz bol jer trenje može pojačati upalu i produžiti oporavak kože.

Nakon smirivanja upale i obnove kožne barijere simptomi se često značajno smanjuju. Ako bolnost traje, treba razmotriti i druge uzroke, uključujući vulvodiniju, dermatoze, infekcije ili povišen tonus mišića zdjeličnog dna.

Dugoročno praćenje

Atopijski dermatitis sklon je ponavljanju, osobito kada se ponovno pojave okidači poput stresa, znojenja, agresivne higijene ili lokalnih iritansa. Zato je važno prepoznati osobne okidače i održavati jednostavnu, zaštitnu rutinu njege.

Pregled je potreban ako se tegobe ne smiruju, ako se vraćaju unatoč pravilnoj njezi, ako se pojave ranice, krvarenje, bijele promjene, zadebljanje kože ili bol koja nije u skladu s izgledom promjene.