Česti valunzi mogu biti znak za kontrolu zdravlja srca
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Česti valunzi mogu biti znak za kontrolu zdravlja srca
Valunzi i noćno znojenje nisu samo osjećaj topline. Tijekom epizode nastaju mjerljive promjene autonomnog živčanog sustava, srčane frekvencije i krvnih žila, a česti ili dugotrajni vazomotorni simptomi u nekim su istraživanjima povezani s nepovoljnijim kardiovaskularnim pokazateljima.
Većina žena tijekom menopauzalnog prijelaza doživi barem neke vazomotorne simptome. Povremeni valung nije znak srčane bolesti, ali suvremena istraživanja pokazuju da obrazac vrlo čestih, izraženih ili dugotrajnih valunga može pružiti dodatnu informaciju o kardiometaboličkom zdravlju žene.
Što se događa tijekom valunga?
Valung nastaje zbog promjene termoregulacije u hipotalamusu nakon promjene estrogenskog okoliša. Termoneutralna zona postaje uža, pa relativno mala promjena unutarnje temperature može pokrenuti snažan odgovor organizma.
Dolazi do širenja krvnih žila kože, porasta protoka krvi kroz lice i gornji dio tijela, osjećaja nagle topline i znojenja. Istodobno se mijenja aktivnost autonomnog živčanog sustava.
Kakvu ulogu ima vagus?
Autonomni živčani sustav ima simpatičku i parasimpatičku komponentu. Vagus je glavni živac parasimpatičkog sustava i sudjeluje u regulaciji srčane frekvencije.
Promjenjivost srčanog ritma, odnosno heart rate variability (HRV), može se koristiti za proučavanje te autonomne regulacije. Respiratorna sinusna aritmija jedan je od pokazatelja parasimpatičkog, odnosno vagalnog utjecaja na srce.
Tijekom valunga vagalna kontrola privremeno se smanjuje
Ambulantna fiziološka mjerenja pokazala su da tijekom vazomotornog simptoma dolazi do prolaznog smanjenja parasimpatičke kontrole srca. To se očituje smanjenjem odgovarajućih pokazatelja varijabilnosti srčanog ritma, uključujući respiratornu sinusnu aritmiju.
Promjena je vremenski povezana sa samom epizodom valunga i ne znači da žena ima trajni poremećaj autonomnog živčanog sustava.
Što se još mijenja tijekom valunga?
Krvne žile
Kožne krvne žile naglo se šire kako bi organizam oslobodio toplinu.
Srčani ritam
Tijekom epizode mogu nastati prolazne promjene srčane frekvencije i autonomne regulacije.
Znojenje
Aktivacija žlijezda znojnica dio je fiziološkog odgovora kojim tijelo pokušava smanjiti temperaturu.
San
Noćni vazomotorni simptomi mogu izazvati buđenja i fragmentaciju sna.
Jesu li valunzi znak bolesti srca?
Ne. Valunzi su vrlo čest simptom menopauzalnog prijelaza i njihova prisutnost sama po sebi ne znači da žena ima aterosklerozu ili drugu kardiovaskularnu bolest.
Međutim, populacijska istraživanja pokazala su da određeni obrasci vazomotornih simptoma mogu biti povezani s nepovoljnijim kardiovaskularnim profilom.
Važna je učestalost i vrijeme pojave
Nije svaki obrazac valunga jednak. U istraživanjima se razlikuju žene s rijetkim simptomima, one kod kojih simptomi započinju rano tijekom menopauzalnog prijelaza i traju godinama te žene kod kojih se pojavljuju kasnije.
Upravo trajanje, učestalost i vrijeme početka vazomotornih simptoma mogu nositi više informacija nego jednostavan odgovor na pitanje ima li žena valunge ili ih nema.
Valunzi i funkcija endotela
Endotel je unutarnji sloj krvnih žila i ima ključnu ulogu u regulaciji njihova tonusa. Poremećaj endotelne funkcije smatra se jednim od ranih događaja u razvoju ateroskleroze.
U nekim istraživanjima učestaliji valunzi kod mlađih žena u menopauzalnom prijelazu bili su povezani sa slabijom endotelijalnom funkcijom, čak i nakon uzimanja u obzir nekih tradicionalnih čimbenika kardiovaskularnog rizika.
Postoji i povezanost s lipidima
Vazomotorni simptomi u pojedinim su istraživanjima povezani s razlikama u lipidnom profilu i drugim metaboličkim pokazateljima. Istodobno, sama menopauzalna tranzicija mijenja raspodjelu masnog tkiva, lipide i osjetljivost na inzulin.
Zbog toga nije jednostavno razdvojiti učinak valunga od ukupnih bioloških promjena koje se događaju tijekom srednje životne dobi.
Krvni tlak također postaje važniji u menopauzi
S godinama i nakon menopauze raste učestalost hipertenzije. Žena može godinama imati povišeni krvni tlak bez jasnih simptoma, pa valunge ne treba automatski smatrati objašnjenjem za svaku epizodu crvenila, lupanja srca ili nelagode.
Redovito mjerenje krvnog tlaka jednostavan je i važan dio preventivne zdravstvene skrbi u srednjoj životnoj dobi.
Noćni simptomi mogu djelovati i preko sna
Česta noćna znojenja mogu fragmentirati san, a kronično loš san povezan je s nepovoljnim metaboličkim i kardiovaskularnim posljedicama.
Zato odnos između vazomotornih simptoma i zdravlja srca vjerojatno nije posljedica samo jednog mehanizma. Autonomni živčani sustav, krvne žile, metabolizam i kvaliteta sna međusobno su povezani.
Treba li svaka žena s valunzima kardiološku obradu?
Ne. Povremeni menopauzalni valunzi bez drugih simptoma nisu razlog za opsežnu kardiološku dijagnostiku.
Međutim, menopauzalni pregled dobra je prilika za procjenu krvnog tlaka, tjelesne težine i opsega struka, lipidnog profila, glukoze i drugih individualnih čimbenika kardiovaskularnog rizika.
Kada lupanje srca nije samo valung?
Palpitacije mogu pratiti vazomotorne simptome, ali novonastalo ili izraženo lupanje srca, osobito uz bol u prsima, nesvjesticu, izraženu zaduhu ili dugotrajnu tahikardiju, ne treba automatski pripisati menopauzi.
Takvi simptomi zahtijevaju zasebnu liječničku procjenu kako bi se isključila aritmija ili drugi kardiovaskularni uzrok.
Pomažu li meditacija i duboko disanje?
Tehnike opuštanja, sporo disanje, joga i meditacija mogu pomoći nekim ženama u upravljanju stresom, snom i subjektivnim doživljajem simptoma, ali njihov učinak na samu učestalost vazomotornih simptoma nije dovoljno pouzdan da bi zamijenile dokazano učinkovito liječenje kod izraženih tegoba.
Mogu se koristiti kao dio šireg pristupa zdravlju i kvaliteti života ako ženi odgovaraju.
Tjelesna aktivnost ostaje važna za srce
Redovita tjelesna aktivnost ima jasne koristi za krvni tlak, metabolizam, tjelesnu kompoziciju, san, raspoloženje i ukupni kardiovaskularni rizik.
Čak i kada sama tjelovježba ne ukloni valunge, ostaje jedna od najvažnijih mjera za dugoročno zdravlje žene u menopauzi.
Najvažnija poruka
Valunzi su prije svega simptom promijenjene termoregulacije u menopauzi, ali tijekom njih nastaju stvarne promjene autonomne i vaskularne funkcije. Česti, jaki ili dugotrajni vazomotorni simptomi nisu dokaz srčane bolesti, ali mogu biti dodatni razlog da se provjere krvni tlak, lipidi, glukoza i ostali kardiovaskularni čimbenici rizika.
Menopauza je prilika za provjeru zdravlja srca
Valunge ne treba dramatizirati, ali ih ne treba ni promatrati potpuno odvojeno od ostatka zdravlja žene. Srednja životna dob razdoblje je u kojem se istodobno mijenjaju hormoni, metabolizam i kardiovaskularni rizik.
Individualna procjena omogućuje istodobno liječenje neugodnih menopauzalnih simptoma i pravodobno prepoznavanje čimbenika rizika na koje se može djelovati.
Autor
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni ginekološki, internistički ili kardiološki pregled niti procjenu kardiovaskularnog rizika.