Česti valunzi mogu biti znak vaskularnih promjena
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Česti valunzi mogu biti znak vaskularnih promjena
Valunzi su jedan od najprepoznatljivijih simptoma menopauzalnog prijelaza, ali možda nose i informacije o zdravlju krvnih žila. Istraživanja pokazuju da su česti valunzi, osobito kada se javljaju u mlađoj srednjoj životnoj dobi, povezani s nepovoljnijim pokazateljima funkcije endotela.
Valunzi i noćno znojenje dugo su se promatrali prvenstveno kao neugodni simptomi pada estrogena. Posljednjih godina postalo je jasno da vazomotorni simptomi mogu biti povezani i s kardiovaskularnim zdravljem. To ne znači da valunzi uzrokuju bolest srca, ali njihova učestalost i vrijeme pojavljivanja mogu pružiti dodatne informacije o zdravlju žene tijekom menopauzalnog prijelaza.
Što je pokazalo istraživanje?
Istraživači sa Sveučilišta u Pittsburghu analizirali su podatke 272 žene u dobi od 40 do 69 godina koje su bile u perimenopauzi ili postmenopauzi. Posebna pozornost bila je usmjerena na povezanost valunga i funkcije endotela, unutarnjeg sloja krvnih žila.
Valunzi nisu procjenjivani samo prema sjećanju žena. Sudionice su vodile dnevnike, a dio simptoma objektivno je registriran fiziološkim monitorima. Istodobno su učinjena mjerenja krvnih žila i analizirani brojni kardiovaskularni i metabolički čimbenici.
Što je endotel i zašto je važan?
Endotel je tanki sloj stanica koji oblaže unutrašnjost krvnih žila. On aktivno regulira širenje i stezanje krvnih žila, protok krvi, zgrušavanje i upalne procese.
Poremećena funkcija endotela može se pojaviti rano u razvoju ateroskleroze, prije nego što postoje vidljive promjene na krvnim žilama ili simptomi kardiovaskularne bolesti.
Valunzi su bili povezani sa slabijom funkcijom krvnih žila
Kod mlađih žena u istraživanju, u dobi od približno 40 do 53 godine, prisutnost valunga bila je povezana sa slabijom dilatacijom brahijalne arterije posredovanom protokom krvi, poznatom kao FMD. To je neinvazivna metoda kojom se procjenjuje sposobnost endotela da pravilno reagira na povećani protok krvi.
Što su objektivno zabilježeni valunzi bili češći, to je funkcija endotela bila nepovoljnija. Zanimljivo je da ta povezanost nije bila jasno prisutna u starijih žena.
Estrogen nije objasnio cijelu povezanost
Budući da pad estrogena istodobno prati menopauzalni prijelaz i utječe na krvne žile, istraživači su ispitali može li razina estradiola objasniti povezanost valunga i endotelne funkcije.
Rezultati su pokazali da povezanost u mlađih žena ostaje prisutna i nakon uzimanja estradiola u obzir. To upućuje na mogućnost da u nastanku vazomotornih simptoma i vaskularnih promjena sudjeluju dodatni neurovaskularni i autonomni mehanizmi.
Što danas znamo o valunzima i srcu?
Kasnija istraživanja dodatno su pokazala da vazomotorni simptomi nisu potpuno odvojeni od kardiovaskularnog zdravlja. Osobito česti ili dugotrajni simptomi u nekim su studijama povezani s nepovoljnijim kardiometaboličkim profilom i pokazateljima subkliničke ateroskleroze.
Međutim, valunzi sami po sebi nisu dijagnoza bolesti srca niti dokaz da će žena razviti kardiovaskularnu bolest. Oni su prije svega mogući dodatni klinički signal koji treba promatrati zajedno s klasičnim čimbenicima rizika.
Što treba procijeniti uz valunge?
Krvni tlak
Hipertenzija često dugo nema simptoma, a jedan je od najvažnijih čimbenika kardiovaskularnog rizika.
Masnoće u krvi
LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceridi pomažu u procjeni metaboličkog i vaskularnog rizika.
Glukoza i težina
Inzulinska rezistencija, dijabetes i visceralna pretilost povećavaju rizik bolesti srca i krvnih žila.
Životne navike
Pušenje, tjelesna neaktivnost, san, prehrana i alkohol važni su promjenjivi čimbenici rizika.
Zašto je menopauzalni prijelaz važan za srce?
Menopauza nije bolest, ali predstavlja razdoblje u kojem se mijenjaju brojni čimbenici povezani s kardiovaskularnim zdravljem. S padom estrogena mogu se mijenjati raspodjela masnog tkiva, lipidni profil, osjetljivost na inzulin i funkcija krvnih žila.
Zato su perimenopauza i rana postmenopauza dobra prilika za procjenu krvnog tlaka, tjelesne težine, lipida, glukoze, pušenja, tjelesne aktivnosti i obiteljske anamneze kardiovaskularnih bolesti.
Znači li liječenje valunga i zaštitu srca?
Ne nužno. Menopauzalna hormonska terapija najučinkovitiji je način liječenja valunga i noćnog znojenja, ali ne propisuje se s ciljem primarne ili sekundarne prevencije kardiovaskularne bolesti.
Odluka o hormonskoj terapiji donosi se individualno prema dobi žene, vremenu proteklom od menopauze, intenzitetu simptoma, zdravstvenom stanju i mogućim kontraindikacijama. Kardiovaskularni rizik jedan je od važnih dijelova te procjene.
Vrijeme početka simptoma može biti važno
Suvremena istraživanja pokazuju da nisu svi obrasci valunga jednaki. Dob u kojoj simptomi počinju, njihova učestalost, trajanje i prisutnost tijekom noći mogu biti povezani s različitim zdravstvenim profilima.
Upravo je nalaz slabije endotelne funkcije kod mlađih žena s čestim valunzima potaknuo ideju da vazomotorni simptomi u ranoj srednjoj životnoj dobi mogu predstavljati jedan od ranih signala koji zaslužuje širu procjenu zdravlja.
Menopauza je prilika za preventivni pregled
Ako su valunzi česti, jaki ili narušavaju san i svakodnevno funkcioniranje, razgovor s ginekologom ne treba biti usmjeren samo na njihovo ublažavanje. Vrijedi istodobno procijeniti ukupno metaboličko i kardiovaskularno zdravlje.
Individualni pristup omogućuje odabir odgovarajućeg liječenja menopauzalnih simptoma i pravodobno prepoznavanje čimbenika rizika na koje se može djelovati.
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni ginekološki pregled, procjenu kardiovaskularnog rizika niti preporuku za hormonsko ili drugo liječenje menopauzalnih simptoma.