Što se događa s estrogenima nakon menopauze?

Nakon menopauze jajnici prestaju biti glavni izvor estrogena, ali se manje količine i dalje stvaraju u perifernim tkivima pretvorbom androgena. Masno tkivo pritom ima važnu ulogu, pa su prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane s višim razinama estrogena nakon menopauze.

Estrogeni se metaboliziraju u jetri i drugim tkivima. Dio nastalih spojeva izlučuje se urinom, dok dio preko žuči dospijeva u crijevo, gdje na njih mogu djelovati crijevni mikroorganizmi.

Kako crijevne bakterije sudjeluju u metabolizmu?

Jetra estrogene kemijski veže, odnosno konjugira, čime olakšava njihovo izlučivanje. Određeni bakterijski enzimi u crijevu, uključujući beta-glukuronidaze, mogu ponovno osloboditi dio konjugiranih estrogena.

Takvi estrogeni mogu se ponovno apsorbirati i vratiti u krvotok enterohepatičkom cirkulacijom. Zbog toga bi sastav i funkcija crijevne mikrobiote mogli utjecati na količinu i oblik estrogena dostupnih različitim tkivima.

Kako je provedeno istraživanje?

U studiji je sudjelovalo 60 zdravih žena u dobi od 55 do 69 godina iz sustava Kaiser Permanente Colorado. Nisu primjenjivale hormonsku terapiju niti nedavno uzimale antibiotike, nisu imale prethodnu malignu ili gastrointestinalnu bolest, a nedavna mamografija bila je uredna.

U uzorcima urina izmjereni su estron, estradiol i 13 hidroksiliranih metabolita estrogena. Crijevna mikrobiota analizirana je u uzorcima stolice sekvenciranjem dijelova bakterijske 16S ribosomske RNA.

Što su pokazali rezultati?

Veća filogenetska raznolikost crijevne mikrobiote bila je povezana s višim omjerom hidroksiliranih metabolita prema izvornim estrogenima, estronu i estradiolu. Ta je povezanost ostala prisutna nakon prilagodbe za dob i indeks tjelesne mase.

Relativna zastupljenost bakterijskog reda Clostridiales bila je pozitivno, a roda Bacteroides negativno povezana s tim omjerom. Međutim, rezultati za pojedine bakterijske skupine bili su istraživački i nisu pružili dokaz o njihovoj zaštitnoj ili štetnoj ulozi.

Zašto rezultate treba tumačiti oprezno?

Je li raznolikija mikrobiota uvijek povoljnija?

Veća mikrobna raznolikost često se opisuje kao obilježje zdravog crijevnog ekosustava, ali sama raznolikost nije univerzalno mjerilo zdravlja. Važne su i funkcije mikroorganizama, njihova međusobna ravnoteža, metabolički produkti i reakcija organizma domaćina.

U ovom je istraživanju značajna povezanost pronađena samo za filogenetsku raznolikost čitavog bakterijskog stabla, ali ne i za često korištene Shannonov i Simpsonov indeks. To dodatno upozorava da se zaključci ne smiju pojednostavniti.

Što novija istraživanja govore o raku dojke?

Novije studije potvrđuju da crijevna mikrobiota može sudjelovati u metabolizmu estrogena, regulaciji upale, imunološkom odgovoru i stvaranju različitih bioaktivnih metabolita. Svi ti procesi teoretski mogu imati ulogu u nastanku i ponašanju tumora dojke.

Ipak, rezultati istraživanja žena s rakom dojke nisu ujednačeni. Nije utvrđen specifičan sastav estroboloma koji pouzdano predviđa rizik, a nije dokazano ni da promjena mikrobiote probioticima, prebioticima ili drugim pripravcima može spriječiti rak dojke.

Mogu li prehrana ili probiotici smanjiti rizik?

Ne postoji probiotički pripravak za koji je dokazano da promjenom metabolizma estrogena sprječava rak dojke. Komercijalna analiza crijevne mikrobiote također se ne može koristiti za procjenu individualnog onkološkog rizika ili donošenje odluka o hormonskoj terapiji.

Prehrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama i cjelovitim žitaricama podupire opće metaboličko i crijevno zdravlje. Njezina se korist, međutim, ne može pripisati samo promjeni crijevnih bakterija niti zamijeniti dokazano učinkovite mjere prevencije.