Može li prehrana utjecati na menstrualnu bol?

Primarna dismenoreja najvećim je dijelom posljedica pojačanog stvaranja prostaglandina u endometriju. Prostaglandini uzrokuju snažne kontrakcije maternice, smanjuju lokalnu opskrbu tkiva kisikom i aktiviraju receptore za bol.

Na stvaranje prostaglandina djeluju brojni čimbenici, uključujući sastav prehrane, unos masnih kiselina, razinu upale u organizmu, tjelesnu težinu, kvalitetu sna i razinu stresa. Zbog toga prehrana može utjecati na intenzitet menstrualnih bolova, osobito kod žena koje imaju izraženu upalnu osjetljivost.

Omega-3 masne kiseline i prostaglandini

Jedan od najistraženijih prehrambenih čimbenika u liječenju dismenoreje jesu omega-3 masne kiseline. One mijenjaju sastav staničnih membrana i potiču stvaranje manje upalnih oblika prostaglandina.

Najvažniji prehrambeni izvori uključuju masnu morsku ribu poput sardine, skuše, haringe i lososa, kao i lanene sjemenke, chia sjemenke i orašaste plodove. Više istraživanja pokazalo je smanjenje intenziteta menstrualne boli kod žena koje redovito unose omega-3 masne kiseline.

Magnezij i opuštanje mišića

Magnezij sudjeluje u regulaciji neuromuskularne aktivnosti i može pomoći u smanjenju grčeva glatkih mišića maternice. Istodobno djeluje na živčani sustav te može pridonijeti boljoj toleranciji boli i smanjenju napetosti.

Dobri izvori magnezija su zeleno lisnato povrće, mahunarke, integralne žitarice, orašasti plodovi i sjemenke. Kod nekih žena liječnik može preporučiti dodatke magnezija tijekom nekoliko ciklusa.

Uloga biljnih vlakana

Prehrana bogata biljnim vlaknima može pomoći u regulaciji metabolizma estrogena. Vlakna povećavaju eliminaciju viška estrogena putem probavnog sustava te pridonose stabilnijoj hormonskoj ravnoteži.

Voće, povrće, mahunarke i integralne žitarice istodobno osiguravaju vitamine, minerale i antioksidanse koji mogu imati povoljan učinak na upalne procese povezane s menstrualnim bolovima.

Što pokazuju istraživanja o vegetarijanskoj prehrani?

Neka istraživanja pokazala su da prehrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama i integralnim žitaricama može smanjiti intenzitet menstrualnih tegoba. Pretpostavlja se da je učinak povezan sa smanjenjem upale, nižim razinama estrogena i većim unosom antioksidansa.

Međutim, ne postoji jedinstvena prehrana koja odgovara svim ženama. Važniji je dugoročni obrazac prehrane nego pojedinačna namirnica ili kratkotrajna dijeta.

Utjecaj tjelesne težine i inzulinske rezistencije

Prekomjerna tjelesna težina, inzulinska rezistencija i kronična niskogradijentna upala mogu pojačati proizvodnju upalnih medijatora i povećati osjetljivost na bol. Održavanje zdrave tjelesne težine često doprinosi poboljšanju menstrualnih simptoma.

Posebnu pozornost treba obratiti kod adolescentica s PMOS-om, gdje pravilna prehrana može istodobno poboljšati menstrualni ciklus, ovulaciju i metaboličko zdravlje.

Autonomni živčani sustav, prehrana i bol

Sve je više dokaza da prehrana utječe ne samo na hormone nego i na autonomni živčani sustav. Velike oscilacije glukoze u krvi, preskakanje obroka i kronični nedostatak sna mogu povećati aktivnost simpatičkog živčanog sustava i pojačati doživljaj boli.

Redoviti obroci, stabilna razina glukoze, dovoljan unos proteina i kvalitetan san mogu pridonijeti boljoj autonomnoj regulaciji tijekom menstrualnog ciklusa.

Najvažnije prehrambene preporuke