Koštana gustoća nakon dojenja najčešće se oporavlja
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Koštana gustoća nakon dojenja najčešće se oporavlja
Tijekom dojenja može doći do prolaznog smanjenja koštane gustoće. U većine žena slijedi oporavak, a dojenje nije povezano s povećanim dugoročnim rizikom osteoporoze. Ipak, jaka bol ili prijelom nakon male traume zahtijevaju pregled jer rijetko može nastati osteoporoza povezana s trudnoćom i laktacijom.
Promjena koštane gustoće tijekom dojenja najčešće je fiziološka prilagodba, a ne bolest. Važno je razlikovati očekivane promjene od rijetkih slučajeva koštane krhkosti i ne obećavati jednak ili trenutačan oporavak svim ženama.
Zašto se kosti mijenjaju tijekom dojenja?
Za stvaranje mlijeka potreban je kalcij. Dio tih potreba organizam podmiruje mobilizacijom minerala iz majčina kostura, uz promjene hormonskog okruženja tijekom laktacije.
Proces nije samo odraz količine kalcija u prehrani. Uključuje prilagodbu koštane pregradnje, a nakon smanjenja ili prestanka dojenja u pravilu jača ponovno stvaranje kosti.
Što je pokazalo švedsko istraživanje?
Istraživanje povezano sa Sveučilištem u Göteborgu uključilo je 81 ženu nakon poroda i 21 kontrolnu ispitanicu u dobi od 25 do 40 godina.
Visokorezolucijskim perifernim CT-om istraživane su promjene gustoće i strukture kosti. Dulje dojenje bilo je povezano s promjenama kortikalne gustoće i trabekularne debljine u području potkoljenice, a neke razlike bile su prisutne i 18 mjeseci nakon poroda.
Osamnaest mjeseci nakon poroda nije isto što i nakon prestanka dojenja
Žene ne prestaju dojiti u jednakom trenutku. Nalaz u određenom mjesecu nakon poroda zato ne opisuje jednako dugo razdoblje oporavka nakon laktacije.
Zaostala promjena pojedinog strukturnog pokazatelja također nije sama po sebi dokaz trajne osteoporoze ili povećanog rizika prijeloma.
Četiri važne poruke o dojenju i kostima
Fiziološka prilagodba
Privremeni pad gustoće ne znači automatski da su kosti bolesne.
Postupan oporavak
Brzina oporavka razlikuje se među ženama i dijelovima kostura.
Šira procjena
Prijašnji prijelomi, bolesti i lijekovi važni su za individualni rizik.
Bol zahtijeva pažnju
Izraženu ili trajnu bol ne treba pripisati samo nošenju djeteta.
Oporavak je uobičajen, ali nije jednak za sve
Dostupna istraživanja podupiru oporavak koštane mase tijekom razdoblja nakon laktacije. Vrijeme potrebno za oporavak ovisi o mjernom mjestu, trajanju i intenzitetu dojenja te drugim čimbenicima.
Mineralna gustoća i mikroarhitektura nisu ista mjera. Zato nije precizno tvrditi da se svaki pokazatelj u svih žena potpuno vrati na početnu vrijednost unutar jednakog roka.
Dojenje uglavnom ne povećava kasniji rizik osteoporoze
Velika populacijska istraživanja ne pokazuju povećan dugoročni rizik osteoporoze ili prijeloma zbog trudnoće i dojenja.
Za zdravu ženu bez znakova koštane krhkosti očekivani prolazni pad gustoće nije sam po sebi razlog za prekid dojenja.
Rijetko se može razviti osteoporoza s prijelomima
Osteoporoza povezana s trudnoćom i laktacijom rijetko je stanje koje se može očitovati prijelomima nakon minimalne traume, najčešće kralježaka.
Kod potvrđene bolesti potreban je individualan specijalistički plan. Uključuje procjenu drugih uzroka krhkosti, liječenje boli i razgovor o nastavku dojenja te eventualnoj specifičnoj terapiji. Takav pristup razlikuje se od savjetovanja zdravih dojilja.
Višak kalcija ne sprječava fiziološku promjenu
Preporučeni ukupni dnevni unos kalcija za odrasle dojilje iznosi 1.000 mg, a za adolescentice od 14 do 18 godina 1.300 mg. Ubraja se kalcij iz hrane i dodataka zajedno.
Uzimanje količina iznad preporučenog unosa ne sprječava fiziološku mobilizaciju kalcija iz kostiju tijekom dojenja. Dodatak se određuje prema prehrambenom unosu i medicinskim potrebama.
Praćenje se prilagođava simptomima i riziku
Rutinska denzitometrija nije potrebna svakoj zdravoj dojilji. Pretrage se razmatraju kod prijeloma nakon male traume, sumnje na sekundarni uzrok gubitka kosti ili drugih važnih čimbenika rizika.
Kretanje se postupno prilagođava oporavku nakon poroda. Ako postoji sumnja na prijelom, opterećenje i vježbe najprije treba uskladiti s liječnikom.
Prijavite bol koja ometa svakodnevno funkcioniranje
Jaka, nova ili trajna bol u leđima ili kuku, gubitak visine i otežano hodanje zahtijevaju pregled, osobito ako nastanu bez jasne ozljede.
Na pregled ponesite podatke o prethodnim prijelomima, bolestima, lijekovima i prehrambenim ograničenjima. Ti podatci pomažu razlikovati uobičajen oporavak od stanja koje zahtijeva liječenje.
Ovaj tekst informativnog je karaktera i ne zamjenjuje individualni liječnički pregled, dijagnostiku ni savjet o liječenju.