Hormonska terapija nakon 65. godine: kada nastaviti?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Treba li prekinuti hormonsku terapiju nakon 65. godine?
Dob sama po sebi nije razlog za automatski prekid menopauzalne hormonske terapije. O nastavku liječenja odlučuje se prema simptomima, zdravstvenom stanju i individualnoj procjeni koristi i rizika.
Navale vrućine i noćno znojenje kod nekih žena traju mnogo dulje nego što se očekuje. Ako se tegobe nastavljaju i nakon 60. ili 65. godine, žena i njezin liječnik mogu razmotriti nastavak hormonske terapije, uz redovite kontrole i ponovno preispitivanje potrebe za liječenjem.
Koliko dugo mogu trajati menopauzalne tegobe?
Vazomotorni simptomi, poput navala vrućine i noćnog znojenja, ne prestaju kod svih žena ubrzo nakon posljednje menstruacije. Mogu potrajati godinama te narušavati san, svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Zato trajanje liječenja nije moguće odrediti jednom dobnom granicom koja bi jednako vrijedila za sve žene. Važno je procijeniti koliko su simptomi izraženi, kako se mijenjaju tijekom vremena i kakav učinak terapija ima na život pacijentice.
Što znači pravilo „prije 60. godine ili unutar 10 godina”?
Sistemska menopauzalna hormonska terapija najučinkovitije je liječenje navala vrućine i noćnog znojenja. Za većinu zdravih žena sa simptomima omjer koristi i rizika povoljniji je kada se terapija započne prije 60. godine života ili unutar 10 godina od početka menopauze.
To pravilo prvenstveno pomaže pri odluci o započinjanju terapije. Ono ne znači da žena koja je terapiju započela ranije mora prestati uzimati lijek na svoj 60. ili 65. rođendan. Početak terapije u kasnijoj dobi zahtijeva zasebnu i pažljiviju procjenu.
Nakon 65. godine nema automatskog prekida
Stajalište The Menopause Society navodi da menopauzalnu hormonsku terapiju nije potrebno rutinski prekinuti samo zato što je žena starija od 60 ili 65 godina. Kod odabranih žena nastavak se može razmotriti zbog trajnih vazomotornih simptoma ili teško narušene kvalitete života, nakon procjene koristi i rizika.
To nije preporuka da svaka žena nastavi terapiju neograničeno dugo. Odluku treba povremeno preispitati jer se s vremenom mogu promijeniti simptomi, zdravstveno stanje i čimbenici rizika.
Što liječnik procjenjuje prije nastavka terapije?
Simptome i kvalitetu života
Koliko su navale vrućine i noćno znojenje učestali? Narušavaju li san i svakodnevno funkcioniranje? Jesu li se simptomi vratili pri pokušaju smanjenja ili prekida terapije?
Osobne čimbenike rizika
Procjenjuju se prethodne bolesti, krvni tlak, kardiovaskularni čimbenici rizika, osobna i obiteljska anamneza te stanja koja mogu predstavljati kontraindikaciju za sistemsku terapiju.
Vrstu i način primjene
Važni su doza, trajanje i način primjene estrogena te potreba za progestagenom ako žena ima maternicu. Transdermalna primjena estrogena i niže doze mogu smanjiti rizik od venske tromboembolije i moždanog udara u odnosu na neke druge režime.
Druge mogućnosti liječenja
Ako sistemska hormonska terapija nije prikladna ili je žena ne želi nastaviti, liječnik može razgovarati s njom o nehormonskim mogućnostima za vazomotorne simptome i o liječenju pojedinih tegoba.
Kada sistemska hormonska terapija nije prikladna?
Prije uvođenja ili nastavka terapije potrebno je provjeriti kontraindikacije. Sistemska hormonska terapija u pravilu nije prikladna kod, primjerice, neobjašnjenog vaginalnog krvarenja, određenih hormonski ovisnih zloćudnih bolesti, prethodne venske tromboembolije, moždanog ili srčanog udara te aktivne bolesti jetre. Svaka se situacija procjenjuje pojedinačno.
Posebno je važno prijaviti novo vaginalno krvarenje tijekom liječenja. Ako žena ima maternicu, uz sistemski estrogen obično je potrebna odgovarajuća zaštita endometrija progestagenom.
Je li lokalna vaginalna terapija isto što i sistemska?
Nije. Sistemska hormonska terapija primjenjuje se za tegobe poput navala vrućine i noćnog znojenja. Niskodozni vaginalni estrogen djeluje pretežno lokalno i može se primjenjivati za simptome genitourinarnog sindroma menopauze, poput vaginalne suhoće i bolnih odnosa.
Dobna granica za automatski prekid ne postoji ni za lokalnu vaginalnu terapiju. Ipak, izbor liječenja ovisi o simptomima i zdravstvenoj anamnezi, osobito ako je žena liječena zbog zloćudne bolesti.
Najvažnija poruka
Menopauzalna hormonska terapija ne prekida se automatski nakon 60. ili 65. godine. Žena i liječnik zajedno odlučuju o nastavku, promjeni doze ili prekidu liječenja na temelju aktualnih simptoma, koristi, rizika i osobnih želja.
Razgovarajte o terapiji na redovitoj kontroli
Ako i dalje imate navale vrućine ili noćno znojenje, nemojte samostalno prekidati ili produljivati propisanu terapiju samo na temelju dobi. Na kontroli razgovarajte o tome koliko vam liječenje pomaže i jesu li se promijenili vaši zdravstveni rizici.
Zajedno s ginekologom možete odabrati dozu, način primjene i plan praćenja koji odgovaraju vašim sadašnjim potrebama.
Autor
Ovaj tekst služi informiranju i ne zamjenjuje individualni liječnički pregled, procjenu kontraindikacija ni preporuku za liječenje.