Loš san u menopauzi povezan je s upalnim biljezima
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Loš san u menopauzi povezan je s upalnim biljezima
Teškoće uspavljivanja i česta noćna buđenja u žena srednje životne dobi mogu biti povezani s povišenim vrijednostima pojedinih biljega upale i funkcije krvnih žila.
Poremećaji spavanja česti su tijekom menopauzalne tranzicije. Istraživanje provedeno među ženama srednje životne dobi pokazalo je da kvaliteta i kontinuitet sna mogu biti važniji od samog ukupnog trajanja spavanja kada se promatra povezanost s određenim upalnim i krvožilnim biljezima.
Zašto menopauza može narušiti san?
Tijekom perimenopauze i nakon menopauze brojne žene teže zaspu, češće se bude ili se ujutro osjećaju neodmoreno. Noćni valovi vrućine i znojenje mogu dodatno prekidati san, a utjecaj mogu imati i promjene raspoloženja, stres, zdravstvene tegobe te poremećaji poput opstruktivne apneje u snu.
Kratkotrajna povremena nesanica najčešće nije razlog za zabrinutost. Međutim, dugotrajno narušen san može utjecati na raspoloženje, koncentraciju, regulaciju tjelesne težine, krvnog tlaka i glukoze te na ukupno kardiometaboličko zdravlje.
Što je pokazalo istraživanje?
U istraživanju je sudjelovalo 295 žena prosječne dobi od približno 54 godine, od kojih je većina već prošla menopauzu. Ispitanice su ispunile upitnike, vodile dnevnik spavanja te tijekom tri dana prošle praćenje sna i valova vrućine. Analizirani su i krvni biljezi povezani s upalom i funkcijom krvnih žila.
Oko tri četvrtine žena spavalo je manje od sedam sati. Žene koje su imale izraženije teškoće s uspavljivanjem ili dulja razdoblja budnosti tijekom noći imale su više vrijednosti interleukina-6 i von Willebrandova faktora. Ukupno trajanje sna nije bilo povezano s promatranim biljezima, a nije pronađena ni jasna povezanost s C-reaktivnim proteinom.
Povezanost nije dokaz uzroka
Rezultati ne potvrđuju da poremećen san izravno uzrokuje porast upalnih biljega. Moguće je i obrnuto djelovanje ili utjecaj drugih čimbenika, poput valova vrućine, apneje u snu, tjelesne težine, kroničnih bolesti i psihološkog stresa. Nalaze zato treba tumačiti kao poticaj za daljnja istraživanja, a ne kao razlog za uznemirenost.
Na što je korisno obratiti pozornost?
Teško uspavljivanje
Redovito čekanje dulje vrijeme na san može upućivati na nesanicu, osobito kada se tegobe ponavljaju i ometaju dnevno funkcioniranje.
Noćna buđenja
Česta ili dugotrajna buđenja narušavaju kontinuitet sna, čak i kada ukupno vrijeme provedeno u krevetu djeluje dovoljno dugo.
Valovi vrućine
Noćno znojenje i valovi vrućine mogu znatno remetiti san, pa njihovo liječenje ponekad poboljšava i kvalitetu noćnog odmora.
Znakovi apneje
Glasno hrkanje, zastoji disanja, jutarnje glavobolje i izražena dnevna pospanost zahtijevaju liječničku procjenu.
San i zdravlje srca
Interleukin-6 sudjeluje u upalnim procesima, dok von Willebrandov faktor ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi i funkciji krvnih žila. Povišene vrijednosti tih biljega mogu se pojaviti u različitim stanjima i same po sebi ne znače da žena ima ili da će razviti srčanu bolest.
Ipak, kvaliteta sna smatra se važnim dijelom očuvanja kardiovaskularnog zdravlja. Procjenu sna korisno je povezati s praćenjem krvnog tlaka, masnoća i glukoze u krvi, tjelesne težine, tjelesne aktivnosti, pušenja i drugih poznatih čimbenika rizika.
Kako pristupiti dugotrajnim smetnjama spavanja?
Redovit raspored odlaska na spavanje, primjerena tjelesna aktivnost, ograničavanje kofeina i alkohola u večernjim satima te mirno, tamno i ugodno rashlađeno okruženje mogu pomoći. Ako su glavni uzrok noćni valovi vrućine, s ginekologom se može razgovarati o individualno primjerenim mogućnostima liječenja menopauzalnih simptoma.
Kod kronične nesanice kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu smatra se prvim izborom liječenja. Liječnički pregled posebno je važan ako tegobe traju, narušavaju svakodnevno funkcioniranje ili su praćene hrkanjem, zastojima disanja, bolovima u prsima, nedostatkom zraka ili izraženim promjenama raspoloženja.
Najvažnija poruka
Kvaliteta i neprekinutost sna važne su sastavnice zdravlja žena u menopauzalnoj tranziciji. Povezanost poremećenog sna s pojedinim upalnim biljezima ne dokazuje uzročnost, ali opravdava pravodobno prepoznavanje i liječenje dugotrajnih smetnji spavanja.
Nemojte zanemariti dugotrajnu nesanicu
Ako teško zaspite, često se budite ili se unatoč dovoljno dugom boravku u krevetu redovito budite neodmoreni, razgovarajte s liječnikom o mogućim uzrocima.
Individualna procjena može obuhvatiti menopauzalne simptome, životne navike, lijekove, raspoloženje, kardiometaboličke čimbenike rizika i moguće poremećaje disanja tijekom spavanja.
Autor
Ovaj je sadržaj informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni liječnički pregled, dijagnostičku obradu ni preporuku o liječenju.