Perimenopauza i depresija: što se događa u mozgu?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Perimenopauza i depresija: što se događa u mozgu?
Novo istraživanje otkriva biološku promjenu u mozgu koja može objasniti zašto je perimenopauza razdoblje povećanog rizika za depresiju i promjene raspoloženja.
Perimenopauza je razdoblje velikih hormonskih oscilacija, ali i razdoblje u kojem se prvi put u životu može javiti depresija. Novo istraživanje pokazuje da iza tih promjena stoji i mjerljiva biološka promjena u mozgu.
Što je otkriveno?
Istraživački tim iz Toronta pokazao je da žene u perimenopauzi imaju značajno povišene razine enzima monoamino-oksidaze A (MAO-A) u mozgu u usporedbi s mlađim ženama i ženama u menopauzi.
Razina MAO-A bila je oko 34% viša nego u reproduktivnoj dobi, te 16% viša nego u menopauzi.
Zašto je MAO-A važan?
MAO-A je enzim koji razgrađuje ključne neurotransmitere: serotonin, dopamin i norepinefrin – tvari koje reguliraju raspoloženje, motivaciju i emocionalnu stabilnost.
Povišena aktivnost ovog enzima već je ranije povezana s velikim depresivnim poremećajem i postporođajnom depresijom.
Ključni nalaz
Perimenopauza je povezana s biološkim povećanjem razgradnje “hormona raspoloženja” u mozgu, što može objasniti povećanu učestalost depresije u tom razdoblju.
Kako je istraživanje provedeno?
U istraživanju je sudjelovalo 58 žena koje su podvrgnute PET snimanju mozga. Ispitanice su podijeljene u tri skupine: reproduktivna dob, perimenopauza i menopauza.
Rezultati su jasno pokazali da su promjene najizraženije upravo u perimenopauzalnom razdoblju.
Što to znači u praksi?
Biološka podloga depresije
Promjene raspoloženja imaju mjerljivu neurokemijsku osnovu.
Rizik u prijelaznom razdoblju
Perimenopauza je posebno osjetljivo razdoblje za mentalno zdravlje.
Uloga estrogena
Pad estrogena može potaknuti povećanje MAO-A aktivnosti.
Mogućnosti prevencije
Rano prepoznavanje omogućuje pravodobnu terapiju i podršku.
Može li se ovaj proces spriječiti?
Istraživači ispituju mogućnosti smanjenja aktivnosti MAO-A, uključujući nutritivne intervencije i raniju primjenu hormonske terapije.
Ipak, riječ je o ranoj fazi istraživanja i potrebni su dodatni dokazi prije šire kliničke primjene.
Zašto je ovo važno?
Ovo je jedno od prvih istraživanja koje pokazuje jasnu biološku promjenu u mozgu tijekom perimenopauze povezanu s depresijom.
Takvi nalazi pomažu u destigmatizaciji simptoma i otvaraju prostor za precizniji i individualiziran pristup liječenju.
Kada potražiti pomoć?
Ako u perimenopauzi primijetite promjene raspoloženja, nesanicu ili osjećaj tjeskobe, važno je znati da ti simptomi imaju biološku podlogu i da postoje načini liječenja.
Pravovremeni razgovor s liječnikom može značajno poboljšati kvalitetu života u ovom prijelaznom razdoblju.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni liječnički pregled i savjet.
Žene koje imaju tri ili više epizoda obilnog menstrualnog krvarenja tijekom prijelaza u menopauzu imaju 62% veće izglede da će osjećati umor. Ova povezanost uka…
Mnogobrojni su čimbenici prehrane i načina života koji ne samo u ovom osjetljivom razdoblju života mogu ometati proizvodnju i ravnotežu hormona. …
Laserska terapija pruža sigurnu nehormonsku opciju liječenja genitourinarnog sindroma menopauze u žena nakon raka dojke.
Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) mogu ublažiti simptome premenstrualnog sindroma i premenstrualnog disforičnog poremećaja, ali nisu lijek…
Depresija kod žena starije životne dobi izaziva brži gubitak koštane mase u odnosu na žene istih godina koje ne pate od depresije, pokazuje aktualno istraživanj…
Menopauza označava prirodno razdoblje u životu svake žene, ali ono što je manje poznato jest koliko neliječeni genitourinarni simptomi menopauze (GSM) mogu nega…