Probiotici nakon bakterijske vaginoze: pomažu li?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Probiotici nakon bakterijske vaginoze: pomažu li?
Bakterijska vaginoza često se vraća i nakon pravilno provedene antibiotske terapije. Zato se godinama istražuje mogu li vaginalni laktobacili pomoći obnoviti zaštitnu mikrobiotu. Rezultati su obećavajući, ali učinak ovisi o konkretnom bakterijskom soju i načinu primjene.
Starije kliničko istraživanje pokazalo je bolji oporavak vaginalne mikrobiote nakon antibiotika kada su žene dodatno koristile vaginalni pripravak s bakterijskim sojem LCR35. Danas je područje vaginalnog mikrobioma znatno razvijenije, ali još uvijek ne možemo zaključiti da svaki proizvod označen kao „probiotik“ sprječava ili liječi bakterijsku vaginozu.
Što je zapravo bakterijska vaginoza?
Bakterijska vaginoza nije klasična infekcija uzrokovana jednim mikroorganizmom. Riječ je o vaginalnoj disbiozi u kojoj se smanjuje zastupljenost zaštitnih laktobacila, a povećava broj različitih anaerobnih bakterija.
Posljedica je porast vaginalnog pH i promjena mikrobiološkog okruženja. Tipični simptomi uključuju homogeniji iscjedak i karakterističan neugodan miris, iako dio žena nema nikakve simptome.
Zašto su laktobacili važni?
U zdravom vaginalnom mikrobiomu reproduktivne dobi često dominiraju različite vrste roda Lactobacillus. One stvaranjem mliječne kiseline održavaju nizak vaginalni pH i stvaraju okruženje koje otežava prekomjerno razmnožavanje mikroorganizama povezanih s disbiozom.
Međutim, nisu svi laktobacili jednaki. Različite vrste i sojevi imaju različitu sposobnost kolonizacije, stvaranja mliječne kiseline, vezivanja za vaginalni epitel i interakcije s drugim mikroorganizmima.
Rezultat jednog probiotika ne vrijedi za sve probiotike
To je jedna od najvažnijih promjena u našem razumijevanju ovog područja. Ako kliničko istraživanje pokaže korist određenog bakterijskog soja, rezultat se ne može automatski prenijeti na drugi soj ili na svaki pripravak koji sadrži laktobacile.
Zato pri procjeni vaginalnog probiotika nije dovoljno pitati sadrži li „Lactobacillus“. Važno je znati koje vrste i sojeve sadrži, u kojoj koncentraciji, kojim putem se primjenjuju i postoje li klinički podaci upravo za taj pripravak.
Što je pokazalo istraživanje LCR35?
U istraživanju je sudjelovalo 190 žena s bakterijskom vaginozom potvrđenom visokim Nugentovim zbrojem. Nakon standardnog antibiotskog liječenja dio žena koristio je dodatno vaginalni pripravak koji je sadržavao LCR35, dok druga skupina nije dobila dodatnu terapiju.
Nakon četiri tjedna povoljniji pomak Nugentova zbroja zabilježen je znatno češće u skupini koja je koristila laktobacile. Nalaz je podržao ideju da ciljano dodavanje određenih bakterijskih sojeva nakon antibiotika može pomoći obnovi vaginalne mikrobiote.
Zašto se bakterijska vaginoza tako često vraća?
Biofilm
Bakterije povezane s vaginozom mogu stvarati biofilm koji otežava njihovo potpuno uklanjanje.
Gubitak laktobacila
Nakon antibiotika zaštitna mikrobiota ne mora se spontano i trajno obnoviti.
Seksualni čimbenici
Seksualna aktivnost i razmjena genitalne mikrobiote mogu biti povezane s pojavom i recidivima BV-a.
Individualni mikrobiom
Vaginalni mikrobiom razlikuje se među ženama i ne vraća se kod svih jednako nakon liječenja.
Jesu li probiotici danas standardno liječenje?
Antibiotici poput metronidazola ili klindamicina i dalje predstavljaju osnovu liječenja simptomatske bakterijske vaginoze. Probiotici ne bi trebali zamijeniti dokazano učinkovitu terapiju akutne bolesti.
Određeni probiotički pristupi mogu imati ulogu kao dodatak terapiji ili u pokušaju smanjenja recidiva, ali rezultati kliničkih istraživanja još nisu dovoljno jednaki za sve proizvode i sve režime primjene.
Vaginalno ili oralno?
I vaginalni i oralni probiotički pripravci istraživani su u pokušaju obnove vaginalne mikrobiote. Vaginalna primjena omogućuje izravno unošenje mikroorganizama u ciljano područje, dok oralni pripravci ovise o složenijem putu kolonizacije.
Za oba pristupa postoje istraživanja s različitim rezultatima. Zato se učinkovitost ne može procjenjivati samo prema putu primjene, nego prema konkretnom soju i kvaliteti kliničkih dokaza.
Što danas znamo o vaginalnom mikrobiomu?
Suvremene molekularne metode pokazale su da vaginalni mikrobiom nije jednak kod svih zdravih žena. Iako dominacija laktobacila često predstavlja povoljno stanje, sastav mikrobiote može se razlikovati između pojedinih žena i mijenjati tijekom menstrualnog ciklusa, spolne aktivnosti, trudnoće i menopauze.
Zbog toga se budućnost liječenja bakterijske vaginoze sve više usmjerava prema preciznijem razumijevanju mikrobioma, biofilma i individualnih obrazaca recidiva.
Kod ponavljane vaginoze potreban je drukčiji pristup
Ako se bakterijska vaginoza vraća više puta, jednostavno ponavljanje istog kratkog antibiotskog režima nije uvijek dovoljno. Mogu se razmatrati dulji ili supresijski režimi liječenja te drugi pristupi prema individualnoj kliničkoj slici.
Važno je i potvrditi da se doista radi o bakterijskoj vaginozi, jer kandidijaza, trihomonijaza, cervicitis i druga vaginalna ili vulvarna stanja mogu uzrokovati slične simptome.
Najvažnija poruka
Određeni sojevi laktobacila mogu pomoći obnovi vaginalne mikrobiote nakon liječenja bakterijske vaginoze, ali „probiotik“ nije jedinstvena terapija. Klinički rezultat jednog soja ne može se automatski pripisati svim probiotičkim pripravcima, a antibiotici i dalje ostaju temelj liječenja simptomatske bakterijske vaginoze.
Kada razmišljati o dodatnoj terapiji?
Ako se bakterijska vaginoza ponavlja nakon pravilno provedene terapije, vrijedi razgovarati s ginekologom o potvrdi dijagnoze, mogućim razlozima recidiva i strategijama za dugoročniju kontrolu vaginalne disbioze.
Pri izboru probiotika prednost treba dati pripravcima s jasno navedenim bakterijskim sojevima i kliničkim podacima, umjesto oslanjanja samo na broj bakterija ili opću oznaku „za vaginalnu floru“.
Autor
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni ginekološki pregled, mikrobiološku dijagnostiku niti preporuku za liječenje bakterijske vaginoze.