Psihološki i životni čimbenici menopauze
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Kako životne okolnosti oblikuju iskustvo menopauze?
Menopauzalni simptomi imaju stvarnu biološku osnovu, ali na njihov intenzitet, doživljaj i utjecaj na svakodnevni život mogu djelovati san, stres, raspoloženje, odnosi, zdravlje i društvena podrška.
Suvremeni pristup menopauzi ne dijeli žene na psihološke „tipove” niti njihove tegobe pripisuje negativnom stavu. Menopauzalno iskustvo nastaje međudjelovanjem hormonskih promjena, tjelesnog zdravlja, ranijih psihičkih poteškoća, stresnih događaja, kulture, odnosa i dostupnosti odgovarajuće zdravstvene skrbi.
Što je pokazalo starije istraživanje?
Berlinski psiholozi intervjuirali su približno 2.000 žena u dobi između 47 i 70 godina. Ispitivali su vrstu i intenzitet menopauzalnih tegoba, životno zadovoljstvo, samopoštovanje, tjelesni doživljaj, odnose i različite životne okolnosti.
Oko 80% žena smatralo je da su njihove tegobe posljedica prestanka stvaranja hormona. Veće životno zadovoljstvo bilo je povezano s blažim doživljajem simptoma, dok su sukobi u odnosima, seksualne poteškoće i negativna očekivanja bili povezani s većim opterećenjem tegobama.
Povezanost nije isto što i uzrok
Žena koja lošije spava zbog noćnog znojenja može biti umornija, razdražljivija i manje zadovoljna životom. Istodobno, dugotrajni stres, tjeskoba ili konfliktan odnos mogu pojačati budnost, narušiti san i učiniti valunge težima za podnošenje.
Iz presječne studije nije moguće zaključiti jesu li negativna očekivanja pojačala simptome ili su izraženi simptomi stvorili negativniji pogled na menopauzu. Najčešće je riječ o međusobnom djelovanju u oba smjera.
Simptomi nisu „samo u glavi”
Valunzi i noćno znojenje nastaju zbog promjena u regulaciji tjelesne temperature povezanih s hormonskim promjenama u menopauzalnoj tranziciji. Psihološki čimbenici mogu utjecati na to koliko simptomi ometaju život, ali ne poništavaju njihovu biološku osnovu.
Što oblikuje iskustvo menopauze?
Hormonske promjene
Oscilacije i pad estrogena povezani su s valunzima, noćnim znojenjem, promjenama ciklusa i genitourinarnim simptomima.
San i tjelesno zdravlje
Nesanica, kronična bol, bolesti štitnjače, anemija i druge bolesti mogu pojačati umor i promjene raspoloženja.
Psihičko zdravlje
Ranija depresija, tjeskoba, trauma i visoka razina stresa mogu povećati ranjivost tijekom menopauzalne tranzicije.
Životne okolnosti
Odnosi, skrb za članove obitelji, posao, financijske teškoće i društvena podrška mogu ublažiti ili pojačati opterećenje.
Zašto su stare podjele žena problematične?
Starije istraživanje podijelilo je žene na one koje „pate”, one koje su „svjesne problema” i one koje „nemaju problema”. Takva podjela može zvučati razumljivo kao opis različitih iskustava, ali nije validirana medicinska ili psihološka klasifikacija.
Ona također može stvoriti dojam da žena ima izražene simptome zbog niskog samopoštovanja, obrazovanja, samačkog života ili nepravilnog odnosa prema starenju. Danas se simptomi procjenjuju individualno, bez svrstavanja žena u vrijednosno obojene kategorije.
Menopauza i promjene raspoloženja
Tijekom perimenopauze povećava se osjetljivost na depresivne simptome, osobito kod žena koje su ranije imale depresiju, izražene predmenstrualne promjene raspoloženja ili depresiju povezanu s drugim reproduktivnim razdobljima.
Razdražljivost, plačljivost i prolazne oscilacije raspoloženja nisu isto što i klinička depresija. Trajna potištenost, gubitak interesa i zadovoljstva, osjećaj bezvrijednosti, značajna promjena apetita ili misli o smrti zahtijevaju stručnu procjenu.
Uloga sna, odnosa i seksualnosti
Noćno znojenje može izravno prekidati san, dok zabrinutost zbog nesanice dodatno otežava ponovno usnivanje. Kronično neispavanost zatim utječe na koncentraciju, raspoloženje, toleranciju stresa i doživljaj tjelesnih simptoma.
Bliskost, kvalitetna komunikacija i zadovoljavajuća seksualnost mogu pridonijeti dobrobiti, ali seksualna aktivnost sama po sebi nije terapija menopauzalnih simptoma. Bolni odnosi, smanjena želja ili napetost u vezi mogu biti i posljedica genitourinarnog sindroma, umora, bolesti, lijekova ili emocionalnih poteškoća.
Može li način razmišljanja pomoći?
Kognitivno-bihevioralna terapija prilagođena menopauzi može smanjiti opterećenje valunzima, poboljšati san i pomoći kod depresivnih simptoma povezanih s menopauzalnom tranzicijom. Cilj nije uvjeriti ženu da simptomi ne postoje, nego razviti učinkovitije načine reagiranja na njih.
Tehnike uključuju razumijevanje simptoma, smanjenje katastrofičnih misli, regulaciju stresa, prilagodbu ponašanja koje održava nesanicu i jačanje osjećaja kontrole. Korist ne ovisi o tome jesu li simptomi „psihološki” ili „hormonski”.
Liječenje se prilagođava uzroku i potrebama
Za izražene valunge i noćno znojenje može se razmotriti menopauzalna hormonska terapija ili dokazano učinkovito nehormonsko liječenje. Kod nesanice može pomoći kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu, dok depresija i anksiozni poremećaji zahtijevaju odgovarajuću psihološku ili psihijatrijsku skrb.
Istodobno treba procijeniti bolesti štitnjače, anemiju, apneju u snu, kroničnu bol, nuspojave lijekova, zlouporabu alkohola i druge uzroke koji mogu nalikovati menopauzalnim tegobama ili ih pogoršavati.
Najvažnija poruka
Menopauzalni simptomi nisu znak slabosti, nepravilnog stava ili neuspješnog starenja. Njihov intenzitet nastaje međudjelovanjem bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika, a takav širi pogled omogućuje preciznije i suosjećajnije liječenje.
Ne postoji jedan pravilan način prolaska kroz menopauzu
Neke žene imaju malo tegoba, dok druge prolaze kroz dugotrajne valunge, nesanicu, promjene raspoloženja ili seksualne poteškoće. Oba iskustva su stvarna i ne zahtijevaju opravdavanje ni uspoređivanje s drugim ženama.
Ako simptomi narušavaju san, odnose, radnu sposobnost ili kvalitetu života, razgovor s liječnikom treba obuhvatiti i tijelo i psihičko zdravlje i životne okolnosti. Liječenje se zatim može kombinirati prema potrebama žene.
Autor
Ovaj je sadržaj informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni liječnički pregled, dijagnostičku obradu ni preporuku o liječenju.