Dulje reproduktivno razdoblje i manji rizik raka želuca
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Dulje reproduktivno razdoblje i manji rizik raka želuca
Kasnija menopauza i dulje razdoblje između prve menstruacije i menopauze povezani su s nešto manjim rizikom raka želuca. Novija međunarodna istraživanja podupiru moguću zaštitnu ulogu ženskih spolnih hormona, ali ne dokazuju da hormoni izravno sprječavaju bolest.
Veliko prospektivno istraživanje među ženama iz Šangaja pokazalo je da je svakih pet dodatnih godina do nastupanja menopauze bilo povezano s približno 20% manjim relativnim rizikom raka želuca. Slična povezanost zabilježena je i za ukupno trajanje reproduktivnog razdoblja.
Što je pokazalo istraživanje iz Šangaja?
Istraživači su pratili 73.442 žene i analizirali povezanost menstruacijskih i reprodukcijskih čimbenika s pojavom raka želuca. Tijekom praćenja bolest je dijagnosticirana kod 154 ispitanice.
Žene s manje od 30 reproduktivnih godina imale su veći rizik od žena kod kojih je razdoblje između menarhe i menopauze trajalo između 30 i 36 godina. Rizik se povećavao i s duljim vremenom proteklim od menopauze.
Noviji podatci podupiru prvotno opažanje
Velika britanska kohorta također je povezala raniju menopauzu s većim rizikom raka želuca. Međunarodna analiza objavljena 2024. godine obuhvatila je 2.084 oboljele osobe i 7.102 kontrolne ispitanice iz sedam država.
Reproduktivno razdoblje od najmanje 40 godina bilo je povezano s približno 25% manjim rizikom nego razdoblje kraće od 20 godina. Rezultati različitih istraživanja nisu potpuno jednaki, ali u cjelini podupiru moguću ulogu hormonske izloženosti.
Moguća zaštitna uloga estrogena još nije dokazana
Estrogenski i progesteronski receptori pronađeni su u različitim tkivima, uključujući želučanu sluznicu. Spolni hormoni mogli bi utjecati na upalu, obnovu sluznice, staničnu proliferaciju i imunološki odgovor.
To bi moglo djelomično objasniti zašto se rak želuca češće pojavljuje kod muškaraca. Ipak, epidemiološka povezanost ne potvrđuje da su hormoni izravni uzrok manjeg rizika niti isključuje utjecaj drugih životnih i zdravstvenih čimbenika.
Kako su povezani pojedini reproduktivni čimbenici?
Kasnija menopauza
U više istraživanja bila je povezana s nešto manjim rizikom raka želuca.
Dulja reproduktivna faza
Dulje razdoblje između menarhe i menopauze najdosljednije je povezano s manjim rizikom.
Trudnoće i dojenje
Broj poroda, dob pri prvom porodu i dojenje nisu pokazali dosljednu povezanost s bolešću.
Hormonska terapija
U nekim je analizama povezana s manjim rizikom, ali nije indicirana radi prevencije raka želuca.
Što nalaz znači za hormonsku terapiju menopauze?
Povezanost primjene menopauzalne hormonske terapije s manjom pojavnosti raka želuca ne dokazuje preventivno djelovanje. Žene koje uzimaju hormonsku terapiju mogu se razlikovati od ostalih prema zdravstvenom stanju, životnim navikama i dostupnosti liječničke skrbi.
Hormonska terapija propisuje se radi liječenja menopauzalnih simptoma i zaštite zdravlja u odgovarajuće odabranih žena. Ne treba je započinjati, produljivati niti prekidati samo zbog mogućeg utjecaja na rizik raka želuca.
Spirala nije potvrđeni čimbenik rizika
U prvom šangajskom istraživanju uporaba intrauterinog uloška bila je povezana s većom pojavnosti raka želuca. Takav nalaz nije dosljedno potvrđen i intrauterini uložak ne smatra se utvrđenim čimbenikom rizika za ovu bolest.
Rezultat je mogao biti posljedica razlika u dobi, reproduktivnoj povijesti, infekcijama, socioekonomskim okolnostima ili drugim obilježjima ispitanica. Ne predstavlja razlog za uklanjanje uloška ili promjenu kontracepcije.
Koji su stvarni čimbenici rizika raka želuca?
Najvažniji poznati uzrok nekardijalnog raka želuca jest kronična infekcija bakterijom Helicobacter pylori. Rizik povećavaju i pušenje, starija životna dob, obiteljska sklonost, prethodne bolesti želuca te prehrana bogata solju i konzerviranim namirnicama.
Reproduktivno razdoblje ne može se mijenjati radi prevencije bolesti. Veći praktični značaj imaju prestanak pušenja, dijagnostika i liječenje infekcije H. pylori kada je indicirano te pravodobna obrada trajnih probavnih tegoba.
Koje probavne simptome ne treba zanemariti?
Trajna bol ili nelagoda u gornjem dijelu trbuha, rana sitost, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, otežano gutanje, povraćanje, crna stolica ili anemija zahtijevaju liječničku procjenu.
Većina takvih simptoma nije uzrokovana rakom, ali njihovo trajanje ili pogoršanje razlog su za ciljanu dijagnostičku obradu, neovisno o dobi nastupanja menopauze.
Ovaj članak služi informiranju i ne zamjenjuje liječnički pregled, dijagnostičku obradu ni individualni plan hormonskog liječenja. Epidemiološka istraživanja opisuju povezanosti u populaciji i ne mogu odrediti osobni rizik pojedine žene.

Simptomi menopauze i bolesti štitnjače mogu biti vrlo slični. Saznajte kada treba provjeriti hormone štitnjače i zašto je važan individualni pristup.

Hormonska terapija u menopauzi mora biti individualno odabrana. Saznajte zašto savjeti influencerica, online hormoni i dodaci prehrani mogu biti rizik

Saznajte što znači krvarenje u menopauzi, kada je normalno, a kada znak upozorenja te kada je potrebno javiti se ginekologu.

Laserska terapija pruža sigurnu nehormonsku opciju liječenja genitourinarnog sindroma menopauze u žena nakon raka dojke.

Novo istraživanje pokazuje da obilna i produljena krvarenja tijekom perimenopauze mogu biti povezana s umorom, iscrpljenošću i manjkom energije.
Pozitivni rezultati iz 3. faze studije o intravaginalnom dehidroepiandrosteronu (DHEA; EndoCeutics) sugeriraju da može biti alternativa za intravaginalni estrog…