Tjelesna težina i demencija: što doista znamo danas?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Tjelesna težina i demencija: što doista znamo danas?
Povezanost tjelesne težine i demencije mijenja se s dobi. Pretilost u srednjoj životnoj dobi povezana je s većim kasnijim rizikom, dok neplanirani gubitak težine u starijoj dobi može zahtijevati liječničku procjenu.
Jedno mjerenje indeksa tjelesne mase ne može predvidjeti hoće li osoba razviti demenciju. Za razumijevanje rizika važno je kada se višak kilograma pojavio, kako se težina mijenja tijekom godina i kakvo je opće zdravstveno stanje.
Što znamo o tjelesnoj težini i riziku od demencije?
Istraživanja povezuju pretilost u srednjoj životnoj dobi s većim rizikom od demencije desetljećima poslije. Zbog toga se održavanje kardiometaboličkog zdravlja tijekom odrasle dobi smatra važnim dijelom brige za zdravlje mozga.
To je povezanost opažena u populacijskim istraživanjima, a ne dokaz da će svaka osoba s pretilošću razviti demenciju. Na rizik utječu i brojni drugi čimbenici, uključujući krvni tlak, šećernu bolest, tjelesnu aktivnost, pušenje, sluh i druge životne i zdravstvene okolnosti.
Zašto su nalazi nakon 70. godine drukčiji?
U starijoj životnoj dobi istraživanja odnosa tjelesne težine i demencije daju manje ujednačene rezultate. Neke starije studije povezivale su viši indeks tjelesne mase s većim rizikom, dok su druge našle drukčiju ili nikakvu povezanost.
Jedan od razloga jest to što se tjelesna težina može mijenjati prije nego što demencija postane klinički prepoznatljiva. Promjene apetita, prehrambenih navika i svakodnevnog funkcioniranja mogu prethoditi postavljanju dijagnoze. Zato niži BMI izmjeren u kasnoj životnoj dobi ne mora odražavati težinu koju je osoba imala deset ili dvadeset godina ranije.
Gubitak težine može prethoditi dijagnozi
Novija istraživanja pokazala su da se kod osoba kojima je poslije dijagnosticirana demencija BMI i opseg struka mogu smanjivati brže nego kod osoba bez demencije, i to godinama prije dijagnoze. Istraživači razmatraju mogućnost da rane promjene povezane s bolešću pridonose gubitku težine.
Takav nalaz ne dokazuje da mršavljenje uzrokuje demenciju. Neplanirani gubitak težine u starijoj dobi ipak je razlog za razgovor s liječnikom, osobito ako ga prate promjene pamćenja, apetita ili svakodnevnog ponašanja.
Na što je korisno obratiti pozornost?
Krvni tlak i šećer u krvi
Redovito praćenje i liječenje povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti važni su za cjelokupno kardiovaskularno zdravlje i dio su šire brige o zdravlju mozga.
Tjelesna aktivnost
Kretanje prilagođeno mogućnostima osobe podupire tjelesnu kondiciju, samostalnost i zdravlje. U starijoj dobi važno je uključiti i aktivnosti koje pomažu očuvati snagu i ravnotežu.
Prehrana i mišićna masa
Kvaliteta prehrane i očuvanje mišićne mase posebno su važni u kasnijim godinama. Sam broj kilograma ne govori dovoljno o uhranjenosti ili tjelesnoj snazi.
Promjene tijekom vremena
Postupan ili nagao, osobito neplaniran gubitak težine treba sagledati zajedno s promjenama apetita, funkcionalnosti i kognitivnih sposobnosti.
Treba li nakon 70. godine ciljano mršavjeti radi prevencije demencije?
Iz dosadašnjih istraživanja ne može se zaključiti da će ciljano mršavljenje nakon 70. godine spriječiti demenciju. Kod starijih osoba plan promjene tjelesne težine treba prilagoditi zdravstvenom stanju, tjelesnoj snazi, prehrambenom statusu i drugim ciljevima liječenja.
Ako postoji potreba za liječenjem pretilosti, liječnik procjenjuje korist i moguće rizike predloženog postupka. Pritom je važno izbjeći gubitak mišićne mase i ne zanemariti uzrok eventualnog nenamjernog mršavljenja.
Kada se javiti liječniku?
Razgovarajte s liječnikom ako osoba u starijoj dobi gubi težinu bez namjere, slabije jede ili gubi snagu. Procjena je osobito važna ako se istodobno pojavljuju zaboravljivost, poteškoće u obavljanju poznatih poslova ili promjene ponašanja.
Takve promjene imaju različite moguće uzroke. Pravodobni pregled pomaže utvrditi što se događa i kakva je podrška potrebna.
Najvažnija poruka
Pretilost u srednjoj životnoj dobi povezana je s većim kasnijim rizikom od demencije. Nakon 70. godine važnije je promatrati cjelokupno zdravlje i promjene tjelesne težine nego donositi zaključke na temelju jednog BMI nalaza.
Briga o zdravlju mozga traje cijeli život
Na redovitim pregledima razgovarajte o krvnom tlaku, šećeru u krvi, tjelesnoj aktivnosti, prehrani i promjenama tjelesne težine. Ti su podaci korisni za individualnu procjenu zdravlja.
Ako primijetite neplanirani gubitak težine ili promjene pamćenja kod sebe ili bliske osobe, zatražite liječničku procjenu.
Autor
Ovaj tekst služi informiranju i ne zamjenjuje liječnički pregled ni individualnu procjenu zdravstvenog stanja.