Tjelovježba i kvaliteta života u menopauzi
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Redovita tjelovježba povezana je s boljom kvalitetom života u menopauzi
Tjelesno aktivne žene srednje dobi svoje zdravlje procjenjuju boljim te navode manje psihičkih i tjelesnih tegoba povezanih s menopauzalnim prijelazom.
Populacijska studija provedena među 2.606 žena u dobi od 49 godina pokazala je da je preporučena razina tjelesne aktivnosti povezana s boljim doživljajem vlastitog zdravlja, višom ukupnom kvalitetom života te s manje anksioznosti, depresivnog raspoloženja, somatskih tegoba i poteškoća s pamćenjem i koncentracijom.
Istraživanje među ženama srednje dobi
Finski znanstvenici analizirali su podatke 2.606 žena odabranih iz nacionalnog registra stanovništva. Sve sudionice bile su rođene 1963. godine i imale su 49 godina u vrijeme provedbe istraživanja. Odazvalo se 52% slučajno odabranog uzorka od 5.000 žena.
Redovite menstruacije još je imalo 28% sudionica, 31% bilo je u perimenopauzi, a 23% nije imalo menstruaciju tijekom prethodnih 12 mjeseci. Menopauzalni status preostalih 18% žena nije se mogao pouzdano utvrditi jer su primjenjivale hormonsko nadomjesno liječenje.
Procjena tjelesne aktivnosti i kvalitete života
Sudionice su poštom primile upitnik koji je obuhvaćao skraćeni oblik upitnika Women’s Health Questionnaire, pitanja o kvaliteti života i subjektivnom doživljaju zdravlja te podatke o tjelesnoj aktivnosti, obrazovanju i indeksu tjelesne mase.
Polovina žena imala je indeks tjelesne mase niži od 25 kg/m². Preporučenu razinu tjelesne aktivnosti dosegnula je 51% sudionica, što je uključivalo približno 2,5 sata umjerene aerobne aktivnosti ili 1,25 sati intenzivne aktivnosti tjedno, uz redovite vježbe mišićne snage.
Aktivne žene svoje su zdravlje procjenjivale boljim
Nakon prilagodbe rezultata za indeks tjelesne mase i stupanj obrazovanja, tjelesno aktivne žene imale su više od tri puta veću vjerojatnost da svoje zdravlje procijene boljim te gotovo dvostruko veću vjerojatnost da navedu višu ukupnu kvalitetu života u usporedbi s manje aktivnim ženama svoje dobi.
Područja u kojima je zabilježena razlika
Psihičko zdravlje
Manje aktivne žene češće su navodile anksioznost i depresivno raspoloženje.
Tjelesne tegobe
Neaktivnost je bila povezana s izraženijim somatskim simptomima, neovisno o valunzima.
Pamćenje i pažnja
Poteškoće s pamćenjem i koncentracijom bile su češće među manje aktivnim ženama.
Kvaliteta života
Aktivne žene češće su navodile bolje opće zdravlje i višu ukupnu kvalitetu života.
Valunzi nisu bili neovisno povezani s aktivnošću
Vazomotorni simptomi, uključujući valunge, u početnoj su analizi bili češći među manje aktivnim ženama. Međutim, nakon što su rezultati prilagođeni za indeks tjelesne mase i obrazovanje, ta povezanost više nije bila statistički značajna.
Rezultati stoga ne potvrđuju da tjelesna aktivnost sama po sebi smanjuje valunge, ali pokazuju njezinu povezanost s brojnim drugim područjima menopauzalne kvalitete života.
Rezultate treba tumačiti oprezno
Budući da je riječ o presječnom istraživanju, nije moguće utvrditi je li tjelesna aktivnost dovela do boljeg zdravlja ili su žene koje su se osjećale zdravije i imale blaže tegobe jednostavno lakše održavale aktivan način života.
Procjena aktivnosti temeljila se na odgovorima samih sudionica, zbog čega je moguća i pogrešna procjena stvarne količine vježbanja. Unatoč tim ograničenjima, nalazi podupiru uključivanje redovitog kretanja u preporuke ženama tijekom menopauzalnog prijelaza.
Najvažnija poruka
Redovita tjelesna aktivnost u srednjoj životnoj dobi povezana je s boljim doživljajem zdravlja, višom kvalitetom života te s manje psihičkih, somatskih i kognitivnih tegoba, iako ovom vrstom istraživanja nije moguće dokazati uzročno-posljedičnu povezanost.
Kretanje prilagodite svojem zdravlju i mogućnostima
Brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, ples i vježbe snage mogu se postupno uključiti u svakodnevni raspored. Najvažniji su redovitost i izbor aktivnosti koju je moguće dugoročno održavati.
Žene s kroničnim bolestima, izraženim tegobama ili dugotrajnim razdobljem neaktivnosti trebaju se prije početka intenzivnijeg programa posavjetovati s liječnikom i odabrati individualno prilagođen oblik vježbanja.
Autor
Ovaj sadržaj namijenjen je općem informiranju i ne može zamijeniti individualni liječnički pregled, dijagnozu ni preporuku liječenja.