Vaginalni mikrobiom nije isti kod svih zdravih žena
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Vaginalni mikrobiom nije isti kod svih zdravih žena
Vaginalni mikrobiom dinamičan je ekosustav koji se razlikuje među ženama i može se mijenjati tijekom menstrualnog ciklusa, spolne aktivnosti, trudnoće i menopauze. Promjena sastava mikrobiote zato ne znači automatski bolest niti zahtijeva liječenje.
Nekada smo zdravu vaginalnu floru zamišljali kao gotovo nepromjenjivu zajednicu kojom moraju dominirati laktobacili. Molekularna istraživanja pokazala su mnogo složeniju sliku: postoje različiti obrasci zdravog vaginalnog mikrobioma, a kod iste žene njegov se sastav može mijenjati tijekom vremena bez pojave bolesti.
Mikrobiota i mikrobiom nisu potpuno isti pojmovi
Vaginalna mikrobiota označava zajednicu mikroorganizama koji nastanjuju vaginalno područje. Mikrobiom je širi pojam i obuhvaća mikroorganizme, njihove gene, funkcije i interakcije s lokalnim okolišem i organizmom žene.
Suvremene molekularne metode omogućile su proučavanje bakterija koje se klasičnom kulturom teško ili uopće ne mogu uzgojiti te su potpuno promijenile naše razumijevanje vaginalnog ekosustava.
Ne postoji samo jedan „normalan“ vaginalni mikrobiom
Istraživanja su pokazala da se vaginalne bakterijske zajednice mogu grupirati u nekoliko karakterističnih obrazaca koji se nazivaju community state types, odnosno CST.
U mnogih žena dominiraju različite vrste roda Lactobacillus, dok neke zdrave žene imaju raznovrsniju mikrobiotu s manjom zastupljenošću laktobacila, bez simptoma ili drugih znakova bolesti.
Promjena mikrobioma ne znači automatski disbiozu
Vaginalni mikrobiom može prijeći iz jednog obrasca u drugi tijekom nekoliko dana i potom se ponovno vratiti u prethodno stanje. Takva dinamika može biti fiziološka.
Zato jedan mikrobiološki nalaz predstavlja samo trenutnu sliku vaginalnog ekosustava. Rezultat uvijek treba tumačiti zajedno sa simptomima, vaginalnim pH, kliničkim nalazom i razlogom zbog kojeg je test učinjen.
Koji čimbenici mogu mijenjati vaginalni mikrobiom?
Menstrualni ciklus
Hormonske promjene i menstruacijska krv mogu privremeno mijenjati pH i sastav vaginalne mikrobiote.
Spolna aktivnost
Sjemena tekućina, novi partner i razmjena genitalnih mikroorganizama mogu utjecati na vaginalni ekosustav.
Antibiotici
Antimikrobna terapija može smanjiti i bakterije koje normalno sudjeluju u održavanju vaginalne ravnoteže.
Hormoni
Pubertet, trudnoća, menopauza i hormonska terapija mijenjaju vaginalni epitel i uvjete za rast mikroorganizama.
Nisu svi laktobacili jednaki
Vrste roda Lactobacillus razlikuju se po svojoj biologiji. Lactobacillus crispatus često je povezan sa stabilnim, kiselim vaginalnim okolišem i smatra se posebno povoljnim obrascem.
Lactobacillus iners može dominirati i u zdravom mikrobiomu, ali se često nalazi i tijekom prijelaza između različitih mikrobioloških stanja. Zato sama oznaka „prisutni laktobacili“ ne opisuje potpuno funkcionalno stanje vaginalnog mikrobioma.
Zašto je mliječna kiselina važna?
Laktobacili stvaranjem mliječne kiseline pomažu održavati nizak vaginalni pH u reproduktivnoj dobi. Takvo okruženje otežava prekomjerni rast brojnih mikroorganizama povezanih s vaginalnom disbiozom.
Zaštitni učinak vaginalne mikrobiote ipak nije rezultat samo pH vrijednosti. Važne su i interakcije bakterija s vaginalnim epitelom, lokalnim imunološkim sustavom i drugim mikroorganizmima.
Što se događa kod bakterijske vaginoze?
Bakterijska vaginoza predstavlja poremećaj vaginalnog ekosustava u kojem se smanjuje dominacija zaštitnih laktobacila, a povećava broj različitih anaerobnih bakterija. Često se razvija kompleksna polimikrobna zajednica i biofilm.
Zato bakterijsku vaginozu više ne promatramo kao infekciju koju uzrokuje jedna bakterija.
Gardnerella ne znači automatski bakterijsku vaginozu
Gardnerella može biti dio mikrobiote i kod žene koja nema bakterijsku vaginozu. Sama prisutnost te bakterije zato nije dovoljna za postavljanje dijagnoze.
Važniji su ukupni obrazac mikrobiote, klinički simptomi i validirani dijagnostički kriteriji. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih vrlo osjetljivi molekularni testovi zahtijevaju pažljivo kliničko tumačenje.
Jedan vaginalni bris ima svoja ograničenja
Jedan uzorak pokazuje sastav mikrobiote u trenutku uzimanja brisa. Budući da se mikrobiom može prirodno mijenjati, nalaz ne treba automatski interpretirati kao trajno stanje.
To ne znači da je svaki bris nepouzdan. Kod simptomatskih žena pravilno odabrani i validirani testovi mogu biti vrlo korisni za dijagnozu bakterijske vaginoze, kandidijaze, trihomonijaze i drugih infekcija.
Treba li liječiti nalaz ili pacijenticu?
Otkrivanje mikroorganizma ne znači automatski da je potrebno liječenje. To je posebno važno kod žena bez simptoma, jer suvremene molekularne metode mogu otkriti vrlo male količine različitih mikroorganizama čija prisutnost nema nužno kliničko značenje.
Nepotrebno liječenje može dodatno poremetiti vaginalni mikrobiom i potaknuti novi ciklus simptoma, testiranja i ponavljane terapije.
Menopauza prirodno mijenja mikrobiom
Pad estrogena nakon menopauze smanjuje sazrijevanje vaginalnog epitela i količinu glikogena, što često dovodi do smanjenja zastupljenosti laktobacila i porasta vaginalnog pH.
Takav nalaz nije automatski bakterijska vaginoza. Kod žena u postmenopauzi potrebno je uzeti u obzir genitourinarni sindrom menopauze, simptome i klinički izgled vaginalne mukoze.
Možemo li danas „popraviti“ vaginalni mikrobiom?
Probiotici, ciljane bakterijske terapije i druge metode obnove vaginalnog mikrobioma intenzivno se istražuju. Rezultati pojedinih pristupa obećavaju, ali učinak je specifičan za soj i pripravak te se ne može prenijeti na svaki proizvod označen kao vaginalni probiotik.
Budućnost liječenja vjerojatno će uključivati preciznije prepoznavanje mikrobioloških obrazaca i individualizirane postupke, ali rutinska klinička praksa još nije na razini potpunog „dizajniranja“ vaginalnog mikrobioma.
Najvažnija poruka
Vaginalni mikrobiom nije jednak kod svih žena niti mora biti potpuno stabilan da bi bio zdrav. Promjena mikrobiote sama po sebi nije bolest, prisutnost jedne bakterije nije dijagnoza, a laboratorijski nalaz uvijek treba tumačiti zajedno sa simptomima i kliničkom slikom.
Ne treba liječiti svaki mikrobiološki nalaz
Ako nema simptoma, otkrivanje određenih bakterija suvremenim osjetljivim testovima ne znači nužno da je potrebna terapija. Kod iscjetka, neugodnog mirisa, svrbeža, pečenja ili boli cilj je utvrditi postoji li stvarni poremećaj koji zahtijeva liječenje.
Razumijevanje vaginalnog mikrobioma pomaže izbjeći nepotrebne antibiotike i antimikotike te omogućuje precizniji pristup vaginalnom zdravlju.
Autor
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni ginekološki pregled, procjenu vaginalnog mikrobioma niti ciljanu mikrobiološku dijagnostiku i liječenje.