Što je vulvarna psorijaza?

Psorijaza je kronična upalna bolest kože koja se može pojaviti na različitim dijelovima tijela, uključujući i vulvu. Kada zahvati područje vanjskog spolovila, govorimo o vulvarnoj psorijazi.

Na vulvi psorijaza često ne izgleda kao tipične suhe, ljuskave promjene na laktovima, koljenima ili vlasištu. Zbog vlage, trenja i osjetljive kože, promjene su češće crvene, sjajne, glatke, osjetljive i slabije ljuskave.

Najčešći simptomi

Simptomi vulvarne psorijaze mogu biti blagi, ali i izrazito neugodni. Često se pogoršavaju zbog vlage, trenja, uske odjeće, znojenja ili lokalnih iritansa.

Kako vulvarna psorijaza izgleda?

Vulvarna psorijaza najčešće se očituje crvenim, jasno ograničenim, glatkim ili blago sjajnim područjima. Ljuskanje može biti minimalno ili potpuno odsutno jer je vulvarno područje vlažno i izloženo trenju.

Promjene se mogu nalaziti na velikim usnama, interlabijalnim brazdama, perineumu, perianalnom području ili u preponama. Ako žena ima psorijazu na vlasištu, laktovima, koljenima, noktima ili drugim pregibima, to može pomoći u postavljanju dijagnoze.

Što može pogoršati simptome?

Vulvarno područje posebno je osjetljivo na vanjske podražaje. Kod žena koje imaju psorijazu, dodatno trenje ili iritacija mogu pojačati upalu i izazvati pogoršanje.

• znojenje i uska odjeća
• sintetičko ili tijesno rublje
• spolni odnos i mehaničko trenje
• mirisni gelovi, sapuni i vlažne maramice
• dnevni ulošci i parfimirani higijenski proizvodi
• deterdženti i omekšivači s mirisima
• lokalni lijekovi koji nadražuju kožu
• stres, umor i pogoršanje psorijaze na drugim dijelovima tijela

Dijagnostika

Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora, pregleda vulve i procjene kože na drugim dijelovima tijela. Važno je pitati ima li žena ranije dijagnosticiranu psorijazu, promjene na vlasištu, laktovima, koljenima, noktima ili u kožnim pregibima.

Pregled vulve pomaže razlikovati psorijazu od kandidijaze, kontaktnog dermatitisa, lihena simpleksa kronikusa, lihena sklerozusa, lihena planusa i premalignih promjena. Ako postoji iscjedak, neugodan miris ili sumnja na infekciju, može se učiniti mikrobiološka obrada.

Kada je potrebna biopsija?

Biopsija nije potrebna u svake žene s tipičnom slikom psorijaze, osobito ako postoje promjene i na drugim dijelovima kože. Ipak, biopsija se razmatra kada je nalaz nejasan, kada promjena ne reagira na terapiju, kada postoji zadebljanje, erozija, ranica koja ne cijeli, krvarenje ili sumnja na drugu vulvarnu bolest.

Biopsija pomaže razlikovati psorijazu od drugih vulvarnih dermatoza i premalignih promjena kada klinički nalaz nije dovoljan za sigurnu dijagnozu.

Liječenje vulvarne psorijaze

Liječenje se prilagođava jačini simptoma, izgledu promjena, osjetljivosti kože i mogućem postojanju psorijaze na drugim dijelovima tijela. Budući da je koža vulve osjetljiva, terapija mora biti pažljivo dozirana.

Najčešće se koriste lokalni protuupalni pripravci, emolijensi i mjere za smanjenje iritacije. U nekim slučajevima potreban je i dermatološki pristup, osobito ako žena ima raširenu psorijazu, promjene na noktima ili pridruženi psorijatični artritis.

Njega vulve kod psorijaze

Osnova svakodnevne njege je smanjenje iritacije. Preporučuje se izbjegavati mirisne gelove, agresivne sapune, vlažne maramice, dezodoranse za intimno područje, mirisne uloške i nepotrebne lokalne preparate.

Vulvu treba prati nježno, mlakom vodom ili vrlo blagim neparfimiranim sredstvom kada je potrebno. Nakon pranja kožu treba osušiti tapkanjem, bez trljanja. Neutralni emolijensi mogu pomoći smanjiti suhoću, trenje i osjećaj zatezanja.

Spolni odnosi i svakodnevni život

Vulvarna psorijaza može uzrokovati nelagodu pri spolnom odnosu, osobito ako postoje crvenilo, fisure, pečenje ili bolnost na ulazu u vaginu. Odnose ne treba forsirati kroz bol jer trenje može dodatno pogoršati upalu.

Kada se upala smiri, spolna funkcija se često poboljšava. U međuvremenu mogu pomoći nježna njega, izbjegavanje iritansa, odgovarajući lubrikant i individualni savjet liječnika.

Dugoročno praćenje

Psorijaza je kronična bolest sklona smirivanju i ponovnom pogoršanju. Zato je važno prepoznati vlastite okidače, pravilno njegovati kožu i javiti se na pregled ako se promjene vraćaju, šire ili ne reagiraju na terapiju.

Ako se pojave ranice koje ne cijele, krvarenje, zadebljanje, promjena boje, nova bolna promjena ili sumnja na drugu dermatozu, potrebna je ponovna procjena i eventualno biopsija.