Mediteranski tanjur prije IVF-a: dobra navika, bez obećanja
Mediteranski obrazac prehrane povezan je s boljim ishodima IVF-a u jednom manjem istraživanju mlađih žena. Ipak, zdrava prehrana može podržati opće i reproduktivno zdravlje, ali ne može jamčiti trudnoću niti zamijeniti liječenje.
Prehrana je jedan od čimbenika životnog stila koji se može prilagoditi prije medicinski pomognute oplodnje. Mediteranski obrazac prehrane pritom privlači posebnu pozornost jer uključuje raznolike biljne namirnice, maslinovo ulje, ribu i druge izvore važnih hranjivih tvari.
Iako pojedina istraživanja pronalaze bolje IVF ishode kod žena koje se hrane na taj način, još nije dokazano da sama promjena prehrane izravno povećava vjerojatnost rođenja djeteta.
Što podrazumijeva mediteranski obrazac prehrane?
Temelj čine povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke. Maslinovo ulje glavni je izvor dodanih masnoća, a riba i plodovi mora redoviti su izvori bjelančevina.
Jaja, fermentirani mliječni proizvodi i perad mogu se uključivati umjereno, dok se crveno i prerađeno meso, zaslađeni napitci, slatkiši i izrazito prerađena hrana jedu rjeđe. Nije riječ o strogoj dijeti, nego o dugoročnom obrascu prehrane.
Kako je provedeno grčko istraživanje?
Istraživanje je uključilo 244 žene u dobi od 22 do 41 godine koje nisu imale pretilost i koje su započinjale svoj prvi IVF postupak u jednoj klinici u Ateni.
Žene su putem upitnika opisale prehranu tijekom prethodnih šest mjeseci. Na temelju odgovora dobile su rezultat od 0 do 55 bodova, pri čemu je viši broj označavao veću sličnost s mediteranskim obrascem prehrane.
Bolji rezultat prehrane pratio je više trudnoća i poroda
U skupini koja je najviše slijedila mediteranski obrazac kliničku trudnoću ostvarilo je 50 % žena, u usporedbi s 29 % žena u skupini s najnižim rezultatom.
Stopa živorođenja iznosila je 48,8 % u skupini s najvećom te 26,6 % u skupini s najmanjom zastupljenošću mediteranskog obrasca prehrane.
Najvažniji podaci istraživanja
244 žene
Sve su započinjale prvi IVF postupak i imale BMI manji od 30 kg/m².
Šest mjeseci
Upitnikom su procijenjene prehrambene navike prije početka liječenja.
50 % trudnoća
Zabilježeno je u skupini s najvećom privrženošću mediteranskoj prehrani.
48,8 % živorođenja
Zabilježeno je u skupini s najvišim rezultatom prehrane.
Rezultat se odnosio ponajprije na žene mlađe od 35 godina
Kod žena mlađih od 35 godina svakih dodatnih pet bodova na ljestvici mediteranske prehrane bilo je povezano s približno 2,7 puta većom vjerojatnošću kliničke trudnoće i živorođenja.
Kod žena od 35 godina i starijih takva povezanost nije pronađena. To ne znači da zdrava prehrana njima nije korisna, nego da dob i promjene kvalitete jajnih stanica imaju snažan utjecaj koji prehrana ne može poništiti.
Povezanost nije isto što i dokaz učinka
Istraživanje nije nasumično rasporedilo žene na različite načine prehrane. Samo je usporedilo njihove postojeće prehrambene navike s ishodima IVF-a, pa ne može dokazati da je prehrana uzrokovala razliku.
Žene koje se kvalitetnije hrane mogu se razlikovati i prema tjelesnoj aktivnosti, pušenju, snu, stresu, ekonomskim okolnostima i drugim zdravstvenim navikama. Istraživanje je provedeno u jednoj klinici i nije uključilo žene s BMI-jem od 30 kg/m² ili više, pa rezultate ne možemo primijeniti na sve pacijentice.
Kasnija istraživanja nisu potpuno jednoznačna
Neki sustavni pregledi pronalaze moguću povezanost mediteranske prehrane s boljim ishodima liječenja neplodnosti, dok pojedina novija istraživanja ne nalaze značajnu razliku u stopama kliničke trudnoće ili živorođenja.
Razlike mogu proizlaziti iz različitih načina procjene prehrane, dobi i zdravstvenog stanja ispitanica te različitih protokola medicinski pomognute oplodnje.
Kako prehrana može podržati reproduktivno zdravlje?
Mediteranski obrazac osigurava vlakna, folate, vitamine, minerale, nezasićene masne kiseline i različite biljne spojeve. Može povoljno djelovati na regulaciju glukoze, krvni tlak, lipide i ukupno metaboličko zdravlje.
Takvi učinci mogu biti korisni tijekom pripreme za trudnoću, osobito kod inzulinske rezistencije i drugih metaboličkih čimbenika. Međutim, pretpostavljeni antioksidacijski i protuupalni učinci još ne znače da je dokazan izravan utjecaj na jajnu stanicu, implantaciju ili živorođenje.
Praktična priprema ne zahtijeva posebnu „IVF dijetu”
Razuman početak je povećati raznolikost povrća, uključivati mahunarke i cjelovite žitarice, birati maslinovo ulje i orašaste plodove te redovito jesti ribu s niskim sadržajem žive.
Važno je osigurati dovoljno energije i bjelančevina te izbjegavati nagle restriktivne dijete. Kod celijakije, šećerne bolesti, bolesti štitnjače, probavnih tegoba ili posebnih prehrambenih ograničenja plan treba prilagoditi uz liječnika ili kvalificiranog nutricionista.
Dodaci prehrani nisu zamjena za uravnotežene obroke
Prije trudnoće uobičajeno se preporučuje odgovarajući unos folne kiseline, ali dozu treba uskladiti s osobnim zdravstvenim rizicima. Ostale dodatke nije potrebno uzimati nasumično niti u visokim dozama.
Pojedini vitamini i antioksidansi u pretjeranim količinama mogu biti štetni ili stupiti u interakcije s lijekovima. Tijekom IVF postupka liječnika treba obavijestiti o svim dodacima i biljnim pripravcima koji se koriste.
Prehrana može biti podrška, ali nije jamstvo uspjeha IVF-a
Mediteranski način prehrane razuman je izbor prije IVF-a zbog dobrobiti za opće i metaboličko zdravlje. Dosadašnja istraživanja upućuju na moguću povezanost s boljim reproduktivnim ishodima, ali ne dokazuju da će ovaj obrazac prehrane samostalno povećati šansu trudnoće ili rođenja djeteta.
Počnite od održivih navika
Cilj nije savršeno slijediti strogi jelovnik niti osjećati krivnju zbog pojedinog obroka. Korisnije je postupno graditi raznoliku i uravnoteženu prehranu koju je moguće održavati prije postupka i tijekom trudnoće.
IVF ishod ovisi o brojnim čimbenicima, osobito o dobi, kvaliteti jajnih stanica i embrija, uzroku neplodnosti i individualnom odgovoru na liječenje.
Autor
Sadržaj služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, individualni plan prehrane ni savjet liječnika. Prehrambene preporuke tijekom medicinski pomognute oplodnje potrebno je prilagoditi zdravstvenom stanju i terapiji svake pacijentice.
