Granični tumor jajnika: može li plodnost ostati sačuvana?
Granični tumori jajnika najčešće se otkrivaju u ranijem stadiju i imaju vrlo dobru prognozu. Kod žena koje žele trudnoću moguće je sačuvati maternicu i dio funkcionalnog jajnika, uz prihvaćanje većeg rizika ponovne pojave tumora i potrebu za dugotrajnim praćenjem.
Poštedna operacija kod graničnog tumora jajnika može omogućiti spontanu trudnoću ili liječenje neplodnosti vlastitim jajnim stanicama. Najvažniji su stručna patohistološka potvrda dijagnoze, pravilno određivanje proširenosti bolesti i zajednički plan ginekološkog onkologa i stručnjaka reprodukcijske medicine.
Što je granični tumor jajnika?
Granični ili borderline tumor jajnika obilježen je pojačanom proliferacijom i atipijom epitelnih stanica, ali bez destruktivne invazije strome kakvu nalazimo kod invazivnog raka jajnika. Zato se biološki i prognostički razlikuje od karcinoma.
Najčešći su serozni i mucinozni granični tumori. Većina se dijagnosticira dok je bolest ograničena na jajnik, a ukupna prognoza tada je vrlo dobra. Ipak, pojedini histološki nalazi, peritonealni implantati i nepotpuno odstranjen tumor mogu povećati rizik recidiva.
Zašto je očuvanje plodnosti često moguće?
Granični tumori češće se pojavljuju u mlađih žena nego invazivni epitelni rak jajnika. Budući da uglavnom rastu sporije i otkrivaju se u ranijem stadiju, kod pravilno odabranih pacijentica nije uvijek potrebno odstraniti oba jajnika i maternicu.
Poštedna kirurgija podrazumijeva očuvanje maternice i najmanje dijela jednoga jajnika. Cilj je postići potpunu kontrolu vidljive bolesti, a istodobno sačuvati mogućnost ovulacije, začeća i iznošenja trudnoće.
Što je pokazala kohortna studija?
Studija je pratila 213 žena s graničnim tumorima jajnika tijekom prosječno nešto više od šest godina. Većina je imala bolest prvoga stadija, a više od polovine bolesnica liječeno je operacijom koja je sačuvala reproduktivne organe.
Recidivi su bili češći nakon poštedne kirurgije, ali očuvanje plodnosti nije bilo povezano s većom smrtnošću. U cijeloj skupini zabilježeno je 67 trudnoća kod 42 žene, što potvrđuje da je trudnoća nakon liječenja realno ostvariv cilj.
Više recidiva ne znači nužno lošije preživljenje
Poštedna operacija, osobito cistektomija, ostavlja više ovarijskog tkiva, ali time i veću površinu na kojoj se tumor može ponovno pojaviti. Većina recidiva nakon konzervativnog liječenja ponovno je graničnog tipa i može se uspješno operirati.
Rijetko se može pojaviti invazivna bolest, zbog čega očuvanje plodnosti nije prihvatljivo bez pravilnog odabira pacijentice i pouzdanog dugotrajnog praćenja. Rizik recidiva treba objasniti prije donošenja odluke, a ne tek nakon operacije.
Koji se poštedni zahvati mogu primijeniti?
Jednostrana salpingo-ooforektomija
Odstranjuju se zahvaćeni jajnik i jajovod, dok se drugi jajnik i maternica čuvaju.
Cistektomija
Odstranjuje se tumor uz očuvanje zdravog dijela zahvaćenog jajnika, ali uz veći rizik lokalnog recidiva.
Obostrana cistektomija
Može se razmotriti kod obostranih seroznih ili seromucinoznih tumora ako je moguće sačuvati zdravo tkivo.
Očuvanje maternice
Čak i kada nije moguće sačuvati jajnik, maternica može omogućiti trudnoću uz ranije pohranjene ili donirane jajne stanice.
Cistektomija ili odstranjenje cijeloga jajnika?
Kod jednostranog seroznog ili seromucinoznog graničnog tumora prihvatljive su i cistektomija i jednostrana salpingo-ooforektomija. Cistektomija čuva više ovarijskog tkiva i može pružiti bolje reproduktivne mogućnosti, ali je povezana s rizikom lokalnog ili ovarijskog recidiva do približno 30%.
Odstranjenje zahvaćenog jajnika i jajovoda smanjuje rizik recidiva u preostalom tkivu te se češće bira kada je drugi jajnik zdrav. Kod mucinoznih tumora osobito je važno potpuno odstranjenje tumora i pouzdana patohistološka procjena jer veliki tumori mogu sadržavati različita područja, uključujući žarišta invazivne bolesti.
Zašto je stručna patohistološka analiza presudna?
Razlikovanje dobroćudnog, graničnog i invazivnog tumora može biti zahtjevno, osobito kod velikih mucinoznih tvorbi ili seroznih tumora s mikropapilarnim obilježjima. Konačna odluka o opsegu liječenja zato se ne bi smjela temeljiti samo na ultrazvučnom izgledu ili intraoperacijskom dojmu.
Kada bi dijagnoza mogla dovesti do gubitka plodnosti, preporučuje se revizija preparata od patologa s iskustvom u ginekološkoj onkologiji. Važno je utvrditi histološki podtip, mikroinvaziju te postoje li peritonealni implantati i jesu li neinvazivni.
Može li se plodnost čuvati i kod proširene bolesti?
U odabranih pacijentica sa seroznim graničnim tumorom i potpuno odstranjenim neinvazivnim peritonealnim implantatima poštedno liječenje može se razmotriti i izvan prvoga stadija. Takvu odluku treba donijeti u specijaliziranom multidisciplinarnom timu.
Ako patološki nalaz pokaže invazivni implantat ili invazivni karcinom, dijagnoza, prognoza i preporučeno liječenje bitno se mijenjaju. Tada očuvanje jajnika možda više neće biti onkološki sigurno.
Kada pokušati ostvariti trudnoću?
Nakon poštednog zahvata zbog graničnog tumora niskog stadija trudnoću nije nužno godinama odgađati. Ako je postignuta potpuna resekcija, potvrđena konačna dijagnoza i dobivena suglasnost onkološkog tima, spontano začeće ili postupak medicinski pomognute oplodnje mogu se planirati bez nepotrebnog čekanja.
Žene s ranijom neplodnošću, smanjenom ovarijskom rezervom, obostranim tumorima ili opsežnijom operacijom treba rano uputiti stručnjaku reprodukcijske medicine. Kod većeg rizika recidiva može se razmotriti krioprezervacija jajnih stanica ili embrija.
Praćenje traje godinama
Nakon poštednog liječenja potrebne su redovite kontrole ginekološkog onkologa i ultrazvučni pregled preostaloga jajnika kod iskusnog ultrazvučara. Kontrole su u početku češće, a zatim se nastavljaju u duljim razmacima najmanje deset godina.
Tumorski biljezi prate se prvenstveno ako su bili povišeni prije operacije. Tijekom trudnoće njihova je interpretacija ograničena, pa se nadzor uglavnom oslanja na kliničku i ultrazvučnu procjenu.
Najvažnija poruka
Poštedna operacija graničnog tumora jajnika može sačuvati mogućnost trudnoće bez dokazanog pogoršanja ukupnog preživljenja, ali povećava rizik recidiva. Najsigurnija je kada se temelji na stručnoj patohistološkoj dijagnozi, potpunoj procjeni proširenosti bolesti i dugotrajnom praćenju.
Odluka nije samo izbor između zdravlja i trudnoće
Kod pravilno odabranih graničnih tumora moguće je istodobno liječiti bolest i sačuvati reproduktivnu mogućnost. Opseg operacije treba prilagoditi histološkom podtipu, stadiju, zahvaćenosti jednoga ili oba jajnika, dobi i planovima pacijentice.
Rutinsko odstranjenje preostaloga jajnika i jajovoda nakon završetka rađanja nije obvezno kod svih žena s graničnim tumorom. O eventualnoj dovršnoj operaciji odlučuje se individualno prema patološkom nalazu, recidivima i nasljednom riziku.
Autor
Ovaj članak služi informiranju i ne zamjenjuje procjenu ginekološkog onkologa, stručnu patohistološku dijagnozu ni individualno reprodukcijsko savjetovanje.
