PREHRANA I PLODNOST

Prehrana prije IVF-a: kvaliteta važnija od omjera

Kongresno istraživanje iz 2013. povezalo je veći unos bjelančevina i manji udio ugljikohidrata s boljim razvojem embrija i većom stopom trudnoća nakon IVF-a. Noviji dokazi ipak ne potvrđuju da određeni omjer makronutrijenata sam po sebi povećava vjerojatnost živorođenja.

Za sada nema dovoljno dokaza da svim ženama u IVF postupku treba preporučiti prehranu s manje od 40% ugljikohidrata i više od 25% bjelančevina. Umjesto strogog omjera makronutrijenata, suvremena istraživanja više podupiru cjelovit, nutritivno kvalitetan obrazac prehrane, osobito mediteranski tip prehrane.

Što je pokazalo istraživanje iz 2013. godine?

Istraživanje predstavljeno na godišnjem sastanku Američkog udruženja opstetričara i ginekologa obuhvatilo je 120 žena prosječne dobi između 36 i 37 godina. Ispitanice su tijekom tri dana vodile dnevnik prehrane, nakon čega su razvrstane prema udjelu bjelančevina i ugljikohidrata u ukupnom energetskom unosu.

Žene čija je prehrana sadržavala više od 25% energije iz bjelančevina imale su veću stopu razvoja embrija do blastociste, kliničkih trudnoća i poroda od žena s manjim udjelom bjelančevina. Najviše stope trudnoća zabilježene su kada je veći unos bjelančevina bio udružen s manje od 40% energije iz ugljikohidrata.

Zašto rezultate treba tumačiti oprezno?

Rad je predstavljen kao kongresni sažetak, a ne kao veliko randomizirano kliničko istraživanje. Prehrana je procijenjena na temelju samo tri dana, broj ispitanica bio je malen, a žene nisu nasumično raspoređene na različite vrste prehrane.

Zbog takvog dizajna nije moguće zaključiti da je upravo promjena omjera ugljikohidrata i bjelančevina uzrokovala bolji ishod. Žene s različitim prehrambenim navikama mogle su se razlikovati i prema tjelesnoj aktivnosti, metaboličkom zdravlju, kvaliteti ukupne prehrane, uzroku neplodnosti ili drugim čimbenicima koji utječu na uspjeh IVF-a.

Nisu svi ugljikohidrati jednaki

Ugljikohidrati iz povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica ne djeluju jednako kao rafinirane žitarice, slatkiši i napitci zaslađeni šećerom. Kvaliteta i izvor ugljikohidrata mogu biti važniji od njihova ukupnog postotnog udjela u prehrani.

Nema uvjerljivih dokaza da gluten štetno djeluje na ishod IVF-a u žena koje nemaju celijakiju ili drugu jasnu medicinsku indikaciju za bezglutensku prehranu.

Što pokazuju novija istraživanja?

Noviji sustavni pregledi prehrane prije začeća nalaze povezanost između kvalitetnijih prehrambenih obrazaca i povoljnijih reprodukcijskih ishoda. Najdosljedniji rezultati opisani su uz mediteranski tip prehrane, ali ni ti podaci još ne dokazuju da određena prehrana izravno povećava stopu živorođenja nakon IVF-a.

Većina dostupnih studija je promatračka, prehrana se procjenjuje različitim upitnicima, a rezultati nisu potpuno ujednačeni. Zato nije moguće propisati jedan univerzalni jelovnik ili precizan omjer makronutrijenata za sve žene koje ulaze u MPO postupak.

Na čemu treba temeljiti prehranu prije IVF-a?

Povrće i voće

Raznovrsne biljne namirnice osiguravaju vitamine, minerale, vlakna i antioksidanse važne za opće i metaboličko zdravlje.

Kvalitetne bjelančevine

Prednost imaju riba, jaja, mahunarke, fermentirani mliječni proizvodi, nemasno meso, orašasti plodovi i sjemenke.

Cjeloviti ugljikohidrati

Cjelovite žitarice i mahunarke povoljniji su izbor od slatkiša, zaslađenih napitaka i proizvoda od bijelog brašna.

Nezasićene masti

Maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke i masna riba uklapaju se u mediteranski obrazac prehrane.

Važna je metabolička procjena

Prehrambene preporuke treba dodatno prilagoditi ženama s inzulinskom rezistencijom, šećernom bolešću, PMOS-om, pretilošću, bolestima štitnjače ili drugim metaboličkim poremećajima. U takvim okolnostima kvaliteta i raspored obroka mogu biti važni za kontrolu glukoze i opće zdravlje prije trudnoće.

To ipak ne znači da svaka žena treba prije IVF-a provoditi restriktivnu dijetu. Nagla ograničenja kalorija, izbacivanje cijelih skupina namirnica ili vrlo visok unos bjelančevina mogu dovesti do nutritivnih nedostataka i nepotrebnog opterećenja.

Prehrana nije zamjena za medicinsku obradu

Dob žene, ovarijska rezerva, kvaliteta spermija, uzrok neplodnosti, razvoj embrija i receptivnost endometrija imaju važnu ulogu u ishodu IVF postupka. Prehrana može poduprijeti opće zdravlje, ali ne može poništiti učinak dobi ili liječiti anatomski, genetički i druge jasno utvrđene uzroke neplodnosti.

Promjenu prehrane zato treba promatrati kao dio pripreme za trudnoću, zajedno s prestankom pušenja, ograničenjem alkohola, redovitom tjelesnom aktivnošću, kvalitetnim snom i korekcijom utvrđenih nutritivnih nedostataka.

Najvažnija poruka

Nema dovoljno dokaza da određeni postotak bjelančevina ili strogo smanjenje svih ugljikohidrata povećavaju uspjeh IVF-a. Najrazumniji je raznovrstan mediteranski obrazac prehrane, uz manje rafiniranih ugljikohidrata i individualnu prilagodbu metaboličkom zdravlju, nutritivnom statusu i potrebama žene.

Individualni plan važniji je od univerzalne dijete

Ženama koje se pripremaju za IVF nije potrebna kratkotrajna „dijeta za plodnost”, nego dugoročno održiva prehrana koja osigurava dovoljno energije, bjelančevina, zdravih masti, vlakana, vitamina i minerala.

Kod PMOS-a, inzulinske rezistencije, pretilosti, pothranjenosti, celijakije ili drugih posebnih stanja plan prehrane najbolje je oblikovati individualno, u suradnji s liječnikom i kvalificiranim nutricionistom.

Autorica

dr. sc. Vesna Harni, dr. med.

specijalistica ginekologije i opstetricije
Poliklinika Harni | Zagreb

Informacije u ovom članku namijenjene su zdravstvenom informiranju i ne mogu zamijeniti individualnu medicinsku procjenu ni plan prehrane prilagođen zdravstvenom stanju.