Rana menopauza s više zdravstvenih problema u kasnijoj dobi
Žene koje pate od preuranjene menopauze u dobi od 40 godina ili mlađe, imaju povećan rizik da će imati zdravstvenih problema u 60-ima, pokazuju nova istraživanja iz Australije.
"Naši nalazi mogli bi utjecati na zdravstvene radnike da razmotre opće stanje i procjenu faktora rizika za povećani rizik od multimorbiditeta prilikom liječenja žena koje su ušle u prirodnu prijevremenu menopauzu", rekla je prva autorica studije doktorica Xiaolin Xu.
"Naša otkrića također naglašavaju da multimorbiditet treba smatrati prioritetom javnog i kliničkog zdravlja i prevencije kroničnih stanja u zdravlju žena", rekla je dr. Xu koja je istraživanje provela u sklopu svog doktorskog rada na Sveučilištu u Queenslandu i sada je profesor na Sveučilištu Zhejiang u Kini.
Nalazi se temelje na podacima prikupljenim u sklopu prospektivne australske longitudinalne studije o zdravlju žena s 5,107 žena u dobi od 45 do 50 godina koje su praćene od 1996. do 2016. godine. Žene su periodično davale informacije o dobi nastupanja prirodne menopauze i o tome jesu li imale dijagnosticirano bilo koje od 11 kroničnih stanja u posljednje tri godine (dijabetes, visok krvni tlak, srčane bolesti, moždani udar, artritis, osteoporoza, astma, kronična opstruktivna plućna bolest, depresija, anksioznost ili rak dojke).
Tijekom 20-godišnjeg razdoblja praćenja, 2.3% žena ušlo je u prijevremenu menopauzu, a u 55.1% žena je nastalo dva ili više kroničnih stanja, navode istraživači u časopisu Human Reproduction. U potpuno prilagođenom modelu, u usporedbi sa ženama koje su doživjele menopauzu u dobi od 50 do 51 godine, žene s prijevremenom menopauzom imale su dvostruko veće izglede za nastanak dva ili više kroničnih oboljenja do 60. godine života i tri puta veće izglede za razvoj multimorbidnosti od 60. godine života nadalje.
Viša autorica dr. Gita Mishra, ravnateljica Centra za životno istraživanje na Sveučilištu u Queenslandu u Brisbaneu, primijetila je da, dok su prethodna istraživanja pokazala da žene s prijevremenom menopauzom imaju povećan rizik od razvoja kroničnih oboljenja kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetesa. "Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo da postoji veća vjerojatnost da će razviti ne samo jedno kronično stanje već više kroničnih stanja u usporedbi sa ženama koje su dosegle menopauzu u prosječnoj dobi od 50-51 godine."
Žene s preranom menopauzom također su imale višu stopu nastanke većine od 11 pojedinačnih bolesti.
Doktorica Xu je izjavila da postoji nekoliko uvjerljivih objašnjenja za povezanost između preuranjene menopauze i razvoja više kroničnih oboljenja. Prvo, studija sugerira da žene koje su doživjele prirodnu preranu menopauzu i žene koje su razvile multimorbiditet dijele većinu faktora rizika reproduktivnog, socioekonomskog i zdravstvenog ponašanja. Ti faktori rizika (npr. genetski i okolišni čimbenici) mogu potaknuti raniji početak i menopauzalnih tegoba i kroničnih stanja.
"Drugo, neke kronične bolesti (npr. depresija) ili preduvjeti (npr. otpornost na inzulin, visoka razina kolesterola) u žena u premenopauzi su pozitivno bila povezana s početkom menopauze, što dalje vodi do početka drugih povezanih kroničnih stanja. Treće, genetska predispozicija za raniju dob menopauze može imati važnu ulogu; na primjer, nedavna studija sugerira da su genetske varijacije povezane sa mlađom dobi menopauze povezane s povećanim rizikom od kardiovaskularnog sustava ", rekla je dr. Xu.
"Konačno, preuranjeni gubitak estrogena, bilo prirodno ili uzrokovan operacijom, uzrokuje promjene nekoliko temeljnih procesa starenja na razini stanica, organa i sustava, što dovodi do početka kroničnih stanja i multimorbidnosti", dodala je dr. Xu. Istraživači upozoravaju da studija ne pokazuje da preuranjena menopauza izaziva razvoj višestrukih kroničnih stanja, nego samo da postoji povezanost.
Istraživači sada procjenjuju koji bi faktori rizika mogli biti usmjereni na sprečavanje ili usporavanje razvoja ovih kroničnih stanja kod žena koje uđu u prijevremenu menopauzu. Ti faktori uključuju poboljšanje prehrane i vježbanja, odvikavanje od pušenja, kontrolu tjelesne težine, bavljenje mentalno stimulirajućom aktivnošću i redoviti probir za maligna oboljenja i drugih medicinskih problema povezanih s reproduktivnim sustavom.
IZVOR: http://bit.ly/3ayBI9E
Human Reproduction, online 2020.
