Blizanci i prirođene anomalije: koliko je rizik veći?
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Blizanci i prirođene anomalije: koliko je rizik veći?
Blizanačka trudnoća povezana je s nešto većim rizikom prirođenih anomalija nego trudnoća s jednim djetetom. Međutim, rizik nije jednak u svim višeplodnim trudnoćama: najviše ovisi o tome jesu li blizanci jednojajčani te dijele li posteljicu i plodovu ovojnicu.
Velika europska studija pokazala je da se od 1984. do 2007. gotovo udvostručio broj poroda kod kojih je dijete iz višeplodne trudnoće imalo veliku prirođenu anomaliju. Porast je prije svega pratio povećanje broja blizanačkih trudnoća, dok je apsolutni broj takvih slučajeva i dalje bio malen.
Što je pokazala velika europska studija?
Istraživači su analizirali približno 5,4 milijuna poroda iz 14 europskih država. Podatci su uključivali živorođenu djecu, fetalne smrti nakon 20. tjedna trudnoće i prenatalno otkrivene velike anomalije zbog kojih je trudnoća dovršena.
Tijekom promatranog razdoblja broj višeplodnih trudnoća povećao se za približno 50%. Broj poroda s prirođenim anomalijama iz višeplodnih trudnoća porastao je s 5,9 na 10,7 na 10.000 svih poroda.
Koliko je rizik doista povećan?
U studiji je ukupni rizik velikih prirođenih anomalija bio 27% veći u višeplodnim nego u jednoplodnim trudnoćama. Povećanje se uglavnom odnosilo na nekromosomske, odnosno strukturne anomalije.
Relativno povećanje rizika ne znači da će velik broj blizanaca imati anomaliju. Većina blizanačkih trudnoća završava rođenjem djece bez velikih prirođenih anomalija, ali zahtijeva pažljivije prenatalno praćenje.
Nisu sve blizanačke trudnoće jednake
Za procjenu rizika posebno je važno utvrditi korionicitet – imaju li blizanci zasebne posteljice ili dijele jednu posteljicu. Jednojajčani blizanci, osobito oni koji dijele posteljicu, imaju veći rizik strukturnih anomalija i komplikacija povezanih sa zajedničkom cirkulacijom.
Dvojajčani blizanci uglavnom imaju zasebne posteljice, a rizik pojedinog djeteta češće je sličan riziku u jednoplodnoj trudnoći.
Četiri podatka važna za praćenje trudnoće
Broj posteljica
Korionicitet treba odrediti ultrazvukom u prvom tromjesečju jer snažno utječe na plan nadzora.
Zajednička cirkulacija
Blizanci koji dijele posteljicu izloženi su komplikacijama poput međublizanačkog transfuzijskog sindroma.
Anomalija jednog blizanca
U većini neusklađenih slučajeva anomalija zahvaća samo jedno dijete, što zahtijeva individualnu procjenu.
Način začeća
Prijenos jednog embrija tijekom potpomognute oplodnje smanjuje mogućnost nastanka višeplodne trudnoće.
Jesu li potpomognuta oplodnja i dob roditelja uzrok?
Povijesni porast broja višeplodnih trudnoća djelomično se povezuje s medicinski potpomognutom oplodnjom, osobito s nekadašnjom praksom prijenosa više embrija. Važnu ulogu imaju i viša dob roditelja te zdravstveni i reproduktivni čimbenici zbog kojih se par liječi od neplodnosti.
Zbog toga nije moguće svako povećanje rizika pripisati samom postupku oplodnje. Današnja praksa prijenosa jednog embrija značajno je smanjila broj višeplodnih trudnoća nakon postupaka medicinski potpomognute oplodnje.
Kada anomalija zahvati samo jednog blizanca
U izvornoj studiji oba blizanca bila su zahvaćena anomalijom u približno 11% trudnoća s anomalijama. To znači da je u većini slučajeva nalaz bio prisutan samo kod jednog djeteta.
Daljnje postupanje ovisi o vrsti i težini anomalije, korionicitetu, tjednu trudnoće i mogućem utjecaju na drugog blizanca. Procjenu je zato najbolje provoditi u centru fetalne medicine uz sudjelovanje genetičara, neonatologa i drugih potrebnih stručnjaka.
Najvažnija poruka
Blizanačka trudnoća nosi nešto veći rizik prirođenih anomalija, ali razina rizika najviše ovisi o jednojajčanosti i dijeljenju posteljice. Rano određivanje korioniciteta i strukturirano ultrazvučno praćenje najvažniji su koraci u pravodobnom prepoznavanju komplikacija.
Kako se danas prate blizanačke trudnoće?
U prvom tromjesečju potrebno je utvrditi broj posteljica i plodovih ovojnica te provesti probir kromosomskih i ranih strukturnih anomalija. Detaljan pregled anatomije djece najčešće se obavlja između 18. i 22. tjedna trudnoće.
Trudnoće u kojima blizanci dijele posteljicu prate se češće, obično svaka dva tjedna od 16. tjedna, kako bi se na vrijeme otkrile razlike u rastu, količini plodove vode i protoku krvi.
Autor
Ovaj članak služi informiranju i ne zamjenjuje prenatalni pregled ni individualnu procjenu specijalista fetalne medicine. Plan praćenja blizanačke trudnoće određuje se prema korionicitetu, nalazima ultrazvuka i zdravstvenom stanju trudnice.
Može li folna kiselina povećati učestalost blizanačkih trudnoća? Donosimo smireno objašnjenje starijih dvojbi i današnjih saznanja.
Optimalno vrijeme za porođaj monoamnijskih blizanaca je oko 33 tjedana jer je tada rizik od intrauterine smrti i neonatalnih komplikacija nizak. "Monoamnij…
U žena koje imaju blizanačku trudnoću, nema signifikantnih razlika u rizicima neonatalnih komplikacija između planiranog carskog reza i planiranog vaginalnog po…
Blizanački morbiditet niži je nakon vaginalnog porođaja nego u slučaju carskog reza, objavljeno je u on-line izdanju znanstveno časopisa BJOG – British Journal …
Vaginalni progesteron mogao bi smanjiti rizik prijevremenog poroda u blizanačkim trudnoćama sa skraćenim cerviksom, pokazuju istraživanja.
Žene koje žive u blizini lokacija za proizvodnju nafte i plina na kojima gori prirodni plin mogu biti izložene većem riziku od prijevremenog poroda.