Ginekološka onkologija i dijagnostika

Histeroskopija prije operacije raka endometrija: što znamo o sigurnosti?

Name: Histeroskopija prije operacije raka endometrija: što znamo o sigurnosti?
Creator: dr. Tatjana Mioč-Pranić

Dijagnostička histeroskopija omogućuje izravan pregled šupljine maternice i ciljanu biopsiju endometrija. Kod sumnje na rak endometrija godinama se raspravljalo može li postupak povećati rizik širenja tumorskih stanica, no noviji podaci uglavnom potvrđuju njezinu onkološku sigurnost.

Veliko kohortno istraživanje iz Alberte, objavljeno u American Journal of Obstetrics and Gynecology, pokazalo je da prijeoperacijska histeroskopija u žena s rakom endometrija nije bila povezana s višim stadijem bolesti niti lošijim preživljenjem. Kasnije studije i pregledi literature uglavnom potvrđuju da dijagnostička histeroskopija ne pogoršava onkološki ishod.

Zašto je sigurnost histeroskopije bila pitanje?

Histeroskopija se izvodi tako da se šupljina maternice proširi tekućinom kako bi se mogao jasno vidjeti endometrij. Teoretska bojazan bila je da bi tlak tekućine mogao potisnuti tumorske stanice kroz jajovode u trbušnu šupljinu.

Zbog toga se godinama raspravljalo može li dijagnostička histeroskopija u žena s još neoperiranim rakom endometrija povećati rizik pozitivne peritonealne citologije, višeg stadija bolesti ili kasnijeg povrata bolesti.

Što je pokazala kanadska kohortna studija?

Dr. Jennifer E. Soucie i suradnici analizirali su podatke više od 2.300 žena s rakom endometrija iz Registra za rak Alberte. U približno trećine žena prije operacije je učinjena histeroskopija kao dio dijagnostičke obrade.

Usporedba žena koje su imale histeroskopiju i onih koje nisu pokazala je sličnu učestalost bolesti III. stadija te sličnu smrtnost. Histeroskopija nije bila povezana s povećanjem stadija raka endometrija niti s lošijim preživljenjem.

Najvažniji zaključak

Dijagnostička histeroskopija može biti sigurna metoda u obradi žena kod kojih postoji sumnja na rak endometrija, osobito kada ambulantna biopsija nije dovoljna ili kada se sumnja na fokalnu promjenu koju slijepo uzorkovanje može previdjeti.

Kada histeroskopija može biti osobito korisna?

Nejasan ultrazvuk

Kada je endometrij nehomogen, zadebljan ili sumnjiv, histeroskopija omogućuje izravan prikaz šupljine maternice.

Fokalna promjena

Polip, lokalizirana lezija ili submukozni miom mogu se bolje procijeniti ciljano nego slijepim uzorkovanjem.

Nedostatan uzorak

Ako ambulantna biopsija ne daje reprezentativan nalaz, histeroskopija može pomoći u daljnjoj procjeni.

Postmenopauzalno krvarenje

Kod ponavljanog krvarenja nakon menopauze važno je sigurno isključiti endometrijsku patologiju.

Što kažu novija istraživanja?

Kasniji pregledi literature i kohortne studije pokazuju da histeroskopija može povećati nalaz tumorskih stanica u peritonealnoj tekućini u nekim skupinama, ali taj nalaz u većini istraživanja nije povezan s lošijim preživljenjem, većom stopom povrata bolesti ili jasnim pogoršanjem prognoze.

Zato se danas dijagnostička histeroskopija ne smatra zabranjenom metodom kod sumnje na rak endometrija. Ipak, mora se koristiti promišljeno, uz odgovarajuću tehniku, niske tlakove distenzijskog medija i jasnu kliničku indikaciju.

Histeroskopija nije zamjena za patohistologiju

Histeroskopija omogućuje liječniku da vidi šupljinu maternice, ali konačna dijagnoza raka endometrija uvijek se temelji na patohistološkoj analizi uzorka tkiva. Vizualni dojam može usmjeriti biopsiju, ali ne može zamijeniti mikroskopsku potvrdu.

U praksi se odluka o histeroskopiji donosi prema dobi žene, simptomima, ultrazvučnom nalazu, debljini endometrija, riziku za hiperplaziju i kvaliteti prethodno dobivenog uzorka.

Klinička poruka

Histeroskopija je vrijedna metoda u dijagnostici promjena endometrija jer omogućuje izravan prikaz šupljine maternice i ciljanu biopsiju. Dostupni podaci ne pokazuju da prijeoperacijska dijagnostička histeroskopija pogoršava ishod liječenja raka endometrija.

Kod abnormalnih krvarenja, postmenopauzalnog krvarenja ili sumnjivog ultrazvučnog nalaza najvažnije je pravodobno doći do pouzdane histološke dijagnoze i individualno odabrati najbolju dijagnostičku metodu.

Autor:

dr. Tatjana Mioč-Pranić
specijalistica ginekologije i opstetricije
Poliklinika Harni | Zagreb

Ovaj tekst služi informiranju i ne zamjenjuje individualni liječnički pregled. Kod postmenopauzalnog krvarenja, abnormalnih uterinih krvarenja ili sumnje na promjene endometrija potrebna je ginekološka procjena i ciljano odabrana dijagnostika.