Ginekološka dijagnostika

Histeroskopija: pregled maternice, priprema i oporavak

Author

Tim Poliklinike Harni

Date Published

Ginekologija / dijagnostika

Histeroskopija

Histeroskopija je endoskopski pregled šupljine maternice tankom kamerom koja se uvodi kroz vrat maternice. Omogućuje izravan prikaz endometrija, polipa, submukoznih mioma, priraslica i drugih promjena koje se ultrazvukom mogu samo naslutiti.

Što je histeroskopija?

Histeroskopija je postupak kojim se tankim optičkim instrumentom, histeroskopom, ulazi kroz rodnicu i vrat maternice u šupljinu maternice. Šupljina se pritom blago proširi tekućinom kako bi se jasno vidjele stijenke maternice, endometrij i ušća jajovoda.

Za razliku od ultrazvuka, koji daje neizravan prikaz unutrašnjosti maternice, histeroskopija omogućuje izravan pogled. Zbog toga je posebno vrijedna kada se sumnja na promjene koje se nalaze unutar šupljine maternice, poput polipa, submukoznih mioma, priraslica ili septuma.

Zašto je histeroskopija važna?

Najveća prednost histeroskopije je mogućnost ciljane dijagnostike. Liječnik ne uzima uzorak “naslijepo”, nego vidi sumnjivo područje i po potrebi uzima ciljanu biopsiju ili uklanja promjenu.

  • prikazuje šupljinu maternice izravno kamerom
  • pomaže otkriti polipe i submukozne miome
  • omogućuje ciljanu biopsiju endometrija
  • može biti dijagnostička ili operacijska
  • korisna je kod abnormalnih krvarenja i sumnjivog ultrazvučnog nalaza

Kada se preporučuje histeroskopija?

Histeroskopija se najčešće preporučuje kada postoji sumnja na promjenu unutar šupljine maternice ili kada prethodna obrada nije dala jasan odgovor. Posebno je korisna kod abnormalnih uterinih krvarenja, postmenopauzalnog krvarenja i sumnje na polip ili submukozni miom.

Može se preporučiti i kod neplodnosti, ponavljanih spontanih pobačaja, sumnje na priraslice, prirođene anomalije šupljine maternice ili kada se na ultrazvuku vidi nepravilan, zadebljan ili nehomogen endometrij.

Najčešće indikacije

Histeroskopija se ne radi svakoj ženi s krvarenjem, nego onda kada klinička slika i ultrazvučni nalaz upućuju da bi izravan pregled šupljine maternice mogao promijeniti dijagnozu ili liječenje.

Abnormalna krvarenja

Obilna, produljena, intermenstrualna ili postmenopauzalna krvarenja mogu zahtijevati procjenu endometrija i šupljine maternice.

Polipi endometrija

Polipi su čest uzrok spottinga, produljenih krvarenja i krvarenja nakon odnosa, a histeroskopijom se mogu ciljano prikazati i ukloniti.

Submukozni miomi

Miomi koji izbočuju prema šupljini maternice mogu uzrokovati obilna krvarenja i smetati implantaciji trudnoće.

Neplodnost i pobačaji

U odabranih žena histeroskopija može otkriti septum, priraslice, polipe ili druge promjene koje utječu na implantaciju.

Kada je histeroskopija bolja od kiretaže?

Kiretaža i biopsija endometrija uzimaju uzorak sluznice, ali ne prikazuju uvijek jasno cijelu šupljinu maternice. Ako se sumnja na fokalnu promjenu, primjerice polip ili submukozni miom, histeroskopija je preciznija jer omogućuje da se promjena vidi, ciljano biopsira ili odstrani.

Dijagnostička i operacijska histeroskopija

Dijagnostička histeroskopija služi za pregled šupljine maternice i procjenu postoji li promjena koja objašnjava simptome. Tijekom postupka može se učiniti ciljana biopsija endometrija ili promjene koja izgleda sumnjivo.

Operacijska histeroskopija omogućuje liječenje određenih promjena tijekom istog ili zasebnog zahvata. Najčešće se uklanjaju polipi, manji submukozni miomi, priraslice ili septum maternice, ovisno o nalazu, opremi i procjeni operatera.

Kako izgleda postupak?

Postupak se izvodi kroz prirodni put, bez reza na trbuhu. Histeroskop se uvodi kroz rodnicu i vrat maternice u šupljinu maternice. Za bolju vidljivost koristi se tekućina koja blago širi šupljinu maternice.

Ovisno o razlogu zahvata, histeroskopija može biti ambulantna ili se može izvoditi u operacijskoj sali. Može biti bez anestezije, u lokalnoj, kratkotrajnoj intravenskoj ili općoj anesteziji, ovisno o vrsti zahvata, očekivanoj boli, širini cervikalnog kanala i opsegu planirane intervencije.

Boli li histeroskopija?

Osjet boli vrlo je individualan. Dijagnostička histeroskopija tankim instrumentom može biti samo neugodna i slična jačim menstrualnim grčevima, dok operacijska histeroskopija obično zahtijeva bolju analgeziju ili anesteziju.

Na nelagodu utječu dob, raniji porodi, prohodnost cervikalnog kanala, strah, osjetljivost maternice i opseg zahvata. Zato se način izvođenja i anestezije uvijek prilagođava pacijentici i planiranom postupku.

Priprema za histeroskopiju

Priprema ovisi o tome radi li se dijagnostička ili operacijska histeroskopija. Prije zahvata obično se procjenjuju ginekološki nalaz, ultrazvuk, mogućnost trudnoće, lijekovi koje žena uzima i rizici za anesteziju ako je planirana.

  • postupak se najčešće planira nakon menstruacije, u ranom dijelu ciklusa
  • u reproduktivnoj dobi potrebno je isključiti trudnoću
  • važno je prijaviti antikoagulanse i druge lijekove koji utječu na krvarenje
  • kod anestezije se slijede upute o jelu, piću i dolasku u pratnji
  • kod sumnje na infekciju zahvat se najčešće odgađa do liječenja

Oporavak nakon histeroskopije

Nakon histeroskopije mogu se javiti blagi grčevi i oskudno krvarenje ili smećkasti iscjedak kroz nekoliko dana. Nakon dijagnostičke histeroskopije oporavak je obično brz, dok nakon operacijske histeroskopije ovisi o opsegu zahvata.

Uobičajeno se kratko vrijeme savjetuje izbjegavanje spolnih odnosa, tampona, kupanja u kadi i bazenu kako bi se smanjio rizik infekcije. Točne upute ovise o vrsti zahvata i nalazu.

Moguće komplikacije

Histeroskopija je u pravilu siguran postupak, ali kao i svaki invazivni zahvat ima moguće rizike. Najčešće se radi o prolaznoj boli, grčevima i oskudnom krvarenju.

Rijetke komplikacije uključuju infekciju, jače krvarenje, ozljedu ili perforaciju maternice te komplikacije povezane s tekućinom koja se koristi za širenje šupljine maternice. Liječniku se treba javiti kod povišene temperature, jakih bolova, obilnog krvarenja, neugodnog iscjetka ili pogoršanja općeg stanja.

Histeroskopija nije potrebna uvijek

Ako je ultrazvučni nalaz uredan, krvarenje ima jasan hormonski uzrok i nema čimbenika rizika za endometrijsku patologiju, histeroskopija često nije prvi korak. Odluka se donosi prema dobi, simptomima, ultrazvučnom nalazu i ukupnom riziku.

Što pokazuje nalaz?

Histeroskopija može pokazati urednu šupljinu maternice, polip, submukozni miom, priraslice, septum, atrofičan endometrij, zadebljan endometrij ili promjene koje zahtijevaju biopsiju. Konačna dijagnoza, kada se uzima uzorak tkiva, temelji se na patohistološkom nalazu.

Upravo zato histeroskopiju treba promatrati kao dio šire dijagnostike. Ona pokazuje izgled šupljine maternice, a patohistološka analiza odgovara na pitanje kakva je priroda promjene.

Povezane teme

Histeroskopija se najčešće povezuje s obradom abnormalnih krvarenja, promjena endometrija, polipa i nejasnih ultrazvučnih nalaza.

Kada je potreban razgovor o histeroskopiji?

Ako imate abnormalna krvarenja, sumnju na polip, zadebljan endometrij, krvarenje nakon menopauze ili nejasan ultrazvučni nalaz, ginekološka procjena može pomoći odrediti je li histeroskopija sljedeći potreban korak.

Naručite pregled

Autor

Dr. Tatjana Mioč-Pranić, specijalistica ginekologije i opstetricije, Poliklinika Harni | Zagreb

Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. O potrebi za histeroskopijom, biopsijom endometrija ili drugim dijagnostičkim postupcima odlučuje se na temelju simptoma, ultrazvučnog nalaza i ukupnog zdravstvenog stanja pacijentice.