Izvanmaternična trudnoća nakon IVF i MPO
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Nakon IVF-a: kada embrij ne ostane ondje gdje je prenesen
Iako se embrij tijekom IVF postupka prenosi izravno u maternicu, mali dio trudnoća ipak se razvije izvan nje. Rizik je posljednjih desetljeća smanjen, ali ostaje veći u žena s oštećenjem jajovoda, prethodnom izvanmaterničnom trudnoćom ili operacijom jajovoda.
Izvanmaternična trudnoća nakon medicinski pomognute oplodnje danas je rjeđa nego u ranijim razdobljima IVF-a. Tome su pridonijeli češći prijenos jednog embrija, prijenos blastociste, bolja selekcija pacijentica i napredak laboratorijskih i kliničkih postupaka. Rizik ipak nije uklonjen i najviše ovisi o stanju jajovoda.
Rizik se smanjio, ali nije nestao
Povijesna analiza više od 160.000 trudnoća ostvarenih u Ujedinjenom Kraljevstvu između 2000. i 2012. godine pokazala je pad učestalosti izvanmaternične trudnoće s približno 20 na 12 slučajeva na 1.000 trudnoća. Ukupna učestalost tijekom promatranog razdoblja iznosila je oko 1,4 %.
Novija istraživanja potvrđuju da se učestalost razlikuje među populacijama i protokolima liječenja. Nakon IVF-a najčešće se navodi rizik od približno jedan do dva posto, ali može biti viši u žena s izraženim tubarnim čimbenikom neplodnosti.
Kako embrij nakon transfera dospije u jajovod?
Embrij se prenosi u šupljinu maternice, ali se prije implantacije može kratkotrajno pomicati zajedno s tekućinom u maternici. Kontrakcije maternice, mjesto i tehnika transfera te veći volumen medija mogu pridonijeti njegovu kretanju prema ušću jajovoda.
Ako je funkcija jajovoda poremećena zbog ranije upale, hidrosalpinksa, priraslica ili operacije, embrij koji dospije u jajovod može se ondje implantirati. Izvanmaternična trudnoća nakon IVF-a zato je povezana i s osnovnim uzrokom neplodnosti, a ne samo s postupkom prijenosa embrija.
Jajovodi ostaju najvažniji čimbenik rizika
Tubarni čimbenik neplodnosti, prethodna izvanmaternična trudnoća, ranija operacija jajovoda, upalna bolest zdjelice i hidrosalpinks najdosljednije su povezani s povećanim rizikom. IVF zaobilazi potrebu da se oplodnja dogodi u jajovodu, ali ne uklanja posljedice njegova oštećenja.
Kada je potreban osobito pažljiv rani nadzor?
Prethodna trudnoća
Ranija izvanmaternična trudnoća povećava rizik njezina ponavljanja.
Oštećeni jajovodi
Hidrosalpinks, priraslice, upale i tubarna neplodnost najvažniji su čimbenici.
Operacija jajovoda
Rekonstruktivni zahvati i salpingotomija mogu promijeniti anatomiju i funkciju jajovoda.
Više embrija
Prijenos većeg broja embrija povezan je s višim rizikom ektopične i heterotopične trudnoće.
Blastocista i jedan embrij smanjuju rizik
Noviji podatci upućuju na niži rizik nakon prijenosa blastociste nego nakon prijenosa embrija u stadiju brazdanja. Blastocista je razvojno bliže trenutku implantacije pa je razdoblje tijekom kojega se može pomicati kroz maternicu kraće.
Prijenos jednog embrija smanjuje mogućnost da se jedan od više prenesenih embrija implantira izvan maternice. Učinak svježeg u odnosu na zamrznuti embrijski transfer nije jednak u svim istraživanjima pa se vrsta transfera ne može promatrati odvojeno od stadija embrija, protokola pripreme endometrija i obilježja pacijentice.
Vrijednost β-hCG-a ne otkriva mjesto trudnoće
Porast β-hCG-a potvrđuje aktivnost trofoblasta, ali pojedinačna vrijednost ne može pokazati nalazi li se trudnoća u maternici. Ni uredan porast ne isključuje potpuno izvanmaterničnu trudnoću, kao što sporiji porast sam po sebi nije dovoljan za postavljanje dijagnoze.
Kada mjesto trudnoće još nije vidljivo, nalaz se procjenjuje serijskim određivanjem β-hCG-a, transvaginalnim ultrazvukom i kliničkim simptomima. Konačna dijagnoza ne smije se temeljiti samo na jednoj laboratorijskoj vrijednosti.
Najvažnija poruka
Nakon pozitivnog testa poslije IVF-a potrebno je ultrazvučno potvrditi da se trudnoća nalazi u maternici. Prisutnost gestacijske vrećice u maternici nakon prijenosa više embrija ne isključuje rijetku heterotopičnu trudnoću, u kojoj istodobno postoje intrauterina i izvanmaternična trudnoća.
Kada se treba odmah javiti liječniku?
Jednostrana ili snažna bol u donjem dijelu trbuha, bol u ramenu, omaglica, nesvjestica, izrazita slabost ili obilnije krvarenje zahtijevaju hitnu procjenu. Izvanmaternična trudnoća može u početku biti bez simptoma, ali njezino pucanje može izazvati unutarnje krvarenje.
Rana dijagnoza povećava mogućnost liječenja lijekovima ili poštednim kirurškim zahvatom. U slučaju nagle jake boli, nesvjestice ili znakova cirkulacijskog kolapsa potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć na broj 112.
Autor
Informacije u članku služe zdravstvenom informiranju i ne mogu zamijeniti pregled, ultrazvučnu dijagnostiku ni individualni savjet liječnika. Bol, krvarenje, omaglica ili nesvjestica u ranoj trudnoći zahtijevaju pravodobnu medicinsku procjenu, neovisno o načinu začeća.
Dob muškarca može utjecati na kvalitetu spermija, spontani pobačaj i uspjeh IVF-a, ali učinak je manji i manje predvidljiv nego kod žena.
Srčana aktivnost embrija nakon IVF-a ohrabrujući je znak, ali izostanak na jednom vrlo ranom ultrazvuku zahtijeva ponovnu procjenu.