Gdje se susrećemo s kemikalijama

Kemikalije su dio svakodnevnog života i ne mogu se potpuno izbjeći. Nalaze se u sredstvima za čišćenje, dezinficijensima, kozmetici, bojama, lakovima, otapalima, pesticidima, plastici, ambalaži, dimu, ispušnim plinovima i brojnim radnim okruženjima.

Važno je razlikovati povremenu, kratkotrajnu i nisku izloženost od dugotrajne, ponavljane ili profesionalne izloženosti. U trudnoći najveće značenje imaju tvari koje se udišu, nanose na kožu u većim količinama, unose hranom ili pićem, ili se koriste u zatvorenim, slabo prozračenim prostorima.

Cilj nije stvoriti strah od svakodnevnih proizvoda, nego smanjiti nepotrebne i intenzivne izloženosti. Najbolji pristup je jednostavan: manje jakih mirisa, manje aerosola, manje otapala, više prozračivanja, zaštitne rukavice i oprez kod proizvoda nepoznatog sastava.

Kako kemikalije mogu djelovati na trudnoću

Kemikalije mogu ući u organizam udisanjem, preko kože ili probavnim sustavom. Neke se brzo razgrađuju i izlučuju, dok se druge mogu zadržavati dulje ili djelovati na hormone, jetru, živčani sustav, dišne putove ili posteljicu.

Učinak ovisi o vrsti tvari, koncentraciji, trajanju izloženosti, načinu ulaska u tijelo i gestacijskoj dobi. Rana trudnoća posebno je osjetljivo razdoblje jer se tada oblikuju organi, ali i kasnije izloženosti mogu biti važne za rast fetusa, funkciju posteljice i opće stanje trudnice.

Najveći oprez potreban je kod profesionalne izloženosti, rada bez zaštite, dugotrajnog udisanja para, pesticida, otapala, teških metala, dima, industrijskih kemikalija i proizvoda nepoznatog sastava.

Posebno rizične skupine kemikalija

Nisu sve kemikalije jednako rizične. Najveću pozornost u trudnoći zaslužuju tvari kod kojih je izloženost česta, koncentrirana ili profesionalna, te tvari za koje je poznato da mogu djelovati na živčani sustav, hormone, razvoj fetusa ili funkciju posteljice.

• teški metali, osobito olovo i živa
• organska otapala, razrjeđivači, lakovi, boje i ljepila
• pesticidi, insekticidi i sredstva protiv nametnika
• industrijske kemikalije i laboratorijski reagensi
• hormonski disruptori, uključujući bisfenole, ftalate i neke spojeve u plastici
• dim, ispušni plinovi i produkti izgaranja

Rizik ne ovisi samo o nazivu tvari, nego o dozi, načinu izloženosti, učestalosti i mogućnosti zaštite.

Kako smanjiti izloženost

Potpuno izbjegavanje kemikalija nije realno niti potrebno. Važno je smanjiti izloženost ondje gdje je to jednostavno, osobito kod jakih mirisa, para, sprejeva, pesticida, otapala i proizvoda koji se koriste u zatvorenom prostoru.

• koristiti rukavice pri čišćenju i radu s jačim sredstvima
• ne miješati sredstva za čišćenje, osobito izbjeljivače i kisela sredstva
• prozračiti prostor tijekom i nakon čišćenja, bojanja ili uporabe jakih proizvoda
• izbjegavati aerosolne sprejeve kada postoji blaža alternativa
• birati jednostavnije proizvode s manje mirisa i manje agresivnih sastojaka
• ne koristiti pesticide u zatvorenom prostoru ako se izloženost može izbjeći
• odgoditi renovacije, lakiranje, bojanje i rad s otapalima kada je moguće
• čitati deklaracije i upozorenja na proizvodima

Najkorisnije pravilo je: ako proizvod ima jak miris, nadražuje dišne putove ili zahtijeva upozorenja na etiketi, u trudnoći ga treba koristiti rjeđe, kraće, uz zaštitu i dobro prozračivanje.

Radno okruženje i trudnoća

Trudnice koje rade s kemikalijama trebaju individualnu procjenu radnog mjesta. To se osobito odnosi na rad u laboratorijima, industriji, poljoprivredi, frizerskim i kozmetičkim salonima, zdravstvenim ustanovama, čišćenju, dezinfekciji, stomatologiji, veterini i proizvodnji.

Procjena treba uzeti u obzir s kojim se tvarima radi, koliko često, u kojoj koncentraciji, postoji li ventilacija, koristi li se zaštitna oprema i može li se dio poslova privremeno prilagoditi. Sama prisutnost kemikalije u radnom prostoru ne znači automatski visok rizik, ali ponavljana izloženost bez zaštite zaslužuje pažnju.

Prilagodba može uključivati bolju ventilaciju, zaštitne rukavice, masku kada je potrebna, izbjegavanje rada s otapalima i pesticidima, premještaj na manje rizične zadatke ili promjenu rasporeda. Odluka se donosi individualno, u dogovoru s ginekologom, specijalistom medicine rada i poslodavcem.

Povezane cjeline u sekciji Trudnoća

Ove poveznice vode prema srodnim horizontalnim cjelinama koje su obrađene odvojeno.