LEEP zahvat i rizik prijevremenog porođaja
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
LEEP zahvat i rizik prijevremenog porođaja
Velika retrospektivna analiza pokazala je da prethodno učinjen LEEP zahvat na vratu maternice sam po sebi ne mora značajno povećati rizik prijevremenog porođaja.
Trudnice kod kojih je ranije učinjen LEEP zahvat, odnosno elektrokirurško odstranjenje abnormalnog tkiva vrata maternice, često se pitaju može li takav zahvat povećati rizik prijevremenog porođaja. Velika retrospektivna analiza objavljena u časopisu Obstetrics & Gynecology pokazala je da sam LEEP postupak ne mora biti izravan uzrok prijevremenog porođaja.
Što je LEEP zahvat
LEEP, prema engleskom nazivu loop electrosurgical excision procedure, postupak je kojim se tankom električnom omčicom odstranjuje promijenjeno tkivo vrata maternice. Najčešće se primjenjuje u liječenju cervikalne intraepitelne neoplazije, odnosno CIN-a, premalignih promjena vrata maternice koje su u velikom broju slučajeva povezane s infekcijom humanim papiloma virusom, HPV-om.
Budući da se tijekom zahvata odstranjuje dio cervikalnog tkiva, ranije se smatralo da bi LEEP mogao oslabiti vrat maternice i time povećati rizik prijevremenog porođaja. Upravo zbog toga ova je tema dugo bila predmet rasprave u ginekologiji i perinatologiji.
Zašto je ova povezanost bila važna
Smjernice za liječenje cervikalne intraepitelne neoplazije iz 2006. godine upozoravale su na moguću povezanost ekscizijskih zahvata na vratu maternice i nepovoljnih ishoda trudnoće. Kasnije preporuke za citološki probir nastojale su smanjiti broj nepotrebnih intervencija, dijelom i zato da se izbjegnu zahvati koji bi mogli imati utjecaj na buduće trudnoće.
Znanstvenici sa sveučilišta University of Texas Southwestern Medical Center u Dallasu postavili su važno pitanje: je li rizik prijevremenog porođaja povezan sa samim LEEP zahvatom ili s osobinama i čimbenicima rizika u žena u kojih se takav zahvat uopće provodi.
Što je pokazalo istraživanje
Istraživanje je obuhvatilo 241.701 ženu s jednoplodnom trudnoćom koje su rodile u bolnici Parkland Hospital između 1992. i 2008. godine. Prije trudnoće LEEP je bio učinjen u 511 žena, dok je u 842 žene zahvat učinjen nakon završetka trudnoće. Prosječan razmak između LEEP postupka i trudnoće iznosio je 113 tjedana, a u oko 11% trudnica taj je razmak bio kraći od 90 dana.
Kliničari nisu posebno mijenjali antenatalnu skrb niti način praćenja trudnoće samo zbog podatka da je ranije učinjen LEEP zahvat.
Rizik prijevremenog porođaja
Prema rezultatima analize, prije 36. tjedna trudnoće rodilo je manje od 7% žena u općoj populaciji, oko 7% žena kod kojih je LEEP bio učinjen prije trudnoće te oko 9% žena kod kojih je LEEP učinjen nakon trudnoće.
Nije utvrđena statistički značajna povezanost između LEEP zahvata i perinatalnog mortaliteta. Drugim riječima, rezultati nisu potvrdili da bi sam LEEP zahvat bio neovisan i izravan uzrok nepovoljnog ishoda trudnoće.
Velik broj ispitanica
Analiza je obuhvatila više od 240.000 jednoplodnih trudnoća.
Usporedba skupina
Uspoređene su žene s LEEP zahvatom prije trudnoće, nakon trudnoće i opća populacija.
Nema jasnog porasta rizika
LEEP prije trudnoće nije bio povezan sa značajno većim rizikom prijevremenog porođaja.
Važno je individualno praćenje
Duljina cerviksa može se provjeriti ultrazvukom u ranoj i srednjoj trudnoći.
Zašto su raniji rezultati bili proturječni
U ranijim istraživanjima i meta-analizama rezultati nisu bili jednoznačni. Dio analiza upućivao je na mogući porast rizika prijevremenog porođaja nakon LEEP zahvata, dok druga istraživanja tu povezanost nisu potvrdila.
Autori ističu da ranija istraživanja često nisu dovoljno uzimala u obzir druge važne čimbenike rizika, kao što su prethodni prijevremeni porođaj, pušenje, infekcije, uporaba lijekova, stupanj cervikalne neoplazije te dubina i veličina odstranjenog tkiva.
Što to znači za trudnice nakon LEEP zahvata
Zaključak istraživanja bio je da LEEP sam po sebi vjerojatno ne uzrokuje prijevremeni porođaj. Dio rizika može biti povezan s temeljnim razlozima zbog kojih je abnormalni PAPA test nastao, uključujući HPV infekciju i druge pridružene čimbenike.
Trudnice kod kojih je ranije učinjen LEEP obično ne trebaju posebnu terapiju ako je trudnoća uredna i ako je duljina cerviksa primjerena. U praksi se može preporučiti ultrazvučna procjena duljine cerviksa jednom ili dva puta prije 22. tjedna trudnoće, osobito ako postoje dodatni čimbenici rizika.
Kada se javiti ginekologu
Ako ste prije trudnoće imali LEEP, konizaciju ili drugi zahvat na vratu maternice, važno je taj podatak navesti na prvom pregledu u trudnoći. Ginekolog će prema nalazu, prethodnoj dokumentaciji i eventualnim dodatnim čimbenicima rizika procijeniti treba li kontrolirati duljinu cerviksa i koliko često.
Tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje liječnički pregled, ultrazvučnu procjenu duljine cerviksa niti individualni plan praćenja trudnoće. Preporuke ovise o osobnoj anamnezi, ranijim zahvatima na vratu maternice, nalazu u trudnoći i procjeni nadležnog ginekologa.
Saznajte razliku između konizacije i LLETZ metode, njihove prednosti, rizike i utjecaj na cerviks i buduću trudnoću.
Saznajte što je LETZ, kada se radi, koliko je siguran i kako izgleda oporavak nakon zahvata uklanjanja promjena vrata maternice.
ATHENA studija pokazala kako dodatne biopsije tijekom kolposkopije mogu otkriti važne cervikalne lezije koje nisu jasno vidljive.
HSIL označava skvamoznu intraepitelnu leziju visokog stupnja vrata maternice. Saznajte što znači ovaj nalaz, kako je povezan s CIN2 i CIN3.
Abnormalan PAPA test znači da su u PAPA testu pronađene stanice koje odstupaju od urednog izgleda i zahtijevaju daljnju procjenu.
LSIL označava skvamoznu intraepitelnu leziju niskog stupnja vrata maternice, najčešće povezanu s HPV infekcijom, često označen i kao CIN1.