Na uspjeh ili neuspjeh potpomognute oplodnje mogu utjecati mnogi čimbenici, nepromjenjivi (dob, rezerva jajnika) i promjenjivi (tjelesna težina, životne navike). Pušenje pripada potonjoj kategoriji. Pušenje ima značajne reproduktivne posljedice – rani gubitak trudnoće i nepovoljni opstetrički ishodi češći su kod pušača – a oko 20% populacije reproduktivne dobi puši.
Problemi, međutim, počinju i prije začeća. Kod pušača neplodnost je češća, a vrijeme do trudnoće duže. Rezerva jajnika često je smanjena, a parametri sjemena su lošiji. Potrebni su specifičniji modeli kako bi se odredio učinak pušenja na kritične elemente (oocite, spermu, receptivnost maternice) in vitro oplodnje (IVF). Nedavna studija koristila je model donacije jajnih stanica za procjenu učinka pušenja na donatore jajnih stanica, donatore sperme, muške partnere i žene koje su podvrgnute IVF-u.
Retrospektivna kohortna studija temeljila se na 4.747 ciklusa donor-oocita primatelj. Svaki davatelj i primatelj bili su uključeni samo jednom s ishodom svog prvog ciklusa liječenja. Uspoređene su tri kategorije dnevne učestalosti pušenja: ništa, manje od 10 cigareta (lagano pušenje) i više od 10 cigareta (teško pušenje). Stope živorođenih nisu bile značajno različite bez obzira na pušački status donora, primatelja ili muškog partnera.
Duhanski dim sadrži toksine koji su štetni za zametne stanice. Žene koje puše ulaze u menopauzu 1 do 4 godine ranije nego nepušačice, a učinak je teži među teškim pušačima. Muškarci koji puše imaju manji broj spermija, manju pokretljivost spermija, veću fragmentaciju DNK i potencijalno slabiju sposobnost oplodnje. Čini se da pušenje također utječe na implantaciju. Ometanje pokretljivosti jajovoda povećava rizik od ektopične trudnoće. Štetni metabolički i vaskularni učinci smanjuju mogućnost implantacije, povećavaju rizik od pobačaja i produžuju vrijeme trudnoće. Neoptimalna spontana oplodnja također bi mogla odgoditi prirodnu reprodukciju.
Model donorske oocite korišten u ovoj studiji omogućuje nam individualnu procjenu učinaka pušenja na jajne stanice, spermu i endometrij. Niži odgovor na stimulaciju primijećen je među donorima koji su pušili. Budući da je doza gonadotropina bila slična u nepušača i pušača, niži broj jajnih stanica mogao bi se objasniti štetnim učinkom pušenja na rezervu jajnika, ali markeri rezerve jajnika nisu navedeni u ovoj studiji. Apsolutna razlika u prinosu jajnih stanica između pušača i nepušača bila je mala. Ova klinički, ali ne i statistički značajna razlika mogla bi se povezati s vrlo mladom dobi darivatelja. Izraženiji učinak na rezervu jajnika može se očekivati u populaciji starije reproduktivne dobi.
Stope oplodnje i kvaliteta embrija također nisu navedeni u ovoj studiji, tako da se učinak pušenja na "funkciju spermija" ne može procijeniti. Međutim, stopa trudnoće i živorođenih nije se razlikovala ovisno o pušačkom statusu muških partnera. Mlada dob donatora mogla bi biti faktor; kvalitetnije, mlađe jajne stanice mogle bi kompenzirati štetne učinke na spermu povezane sa starenjem. Na debljinu endometrija kao surogat markera za receptivnost endometrija nije utjecao pušački status primatelja. Niti se čini da pušenje utječe na stopu gubitka trudnoće.
Sve u svemu, ovo istraživanje nije pronašlo značajan štetan učinak pušenja na ishode potpomognute oplodnje. Iako nam model donorskih oocita omogućuje odvojenu procjenu utjecaja duhana na jajne stanice, spermu i endometrij, mlada dob donora mogla bi objasniti ishode IVF-a, koji se mogu razlikovati kod starije neplodne populacije.
Dr. Vesna Harni
