Astma i povećani kardiovaskularni rizik u postmenopauzi
Astma se najčešće promatra kao bolest dišnog sustava, no nova istraživanja pokazuju da može imati i dugoročne posljedice na kardiovaskularno zdravlje žena.
Što pokazuje velika kohortna studija
Analiza podataka iz Women’s Health Initiative obuhvatila je više od 90.000 žena u dobi od 50 do 79 godina bez prethodnih kardiovaskularnih bolesti.
U toj skupini, gotovo 7.000 žena imalo je ranije dijagnosticiranu astmu.
Povezanost s bolestima srca
Tijekom praćenja, koronarna srčana bolest razvila se u 8,6% žena s astmom u anamnezi, u usporedbi sa 6,97% žena bez astme.
Također je zabilježen i veći ukupni rizik prvih kardiovaskularnih događaja, uključujući moždani udar.
Astma kao neovisni rizični čimbenik
Nakon prilagodbe za dob, tjelesnu težinu, hipertenziju, dijabetes i druge čimbenike, astma je ostala neovisno povezana s povećanim kardiovaskularnim rizikom.
Žene s astmom imale su 24% veći rizik razvoja koronarne bolesti i 21% veći rizik ukupnih kardiovaskularnih događaja.
Mogući mehanizam
Kronična upala koja karakterizira astmu vjerojatno ima ključnu ulogu u ubrzanju aterosklerotskih procesa.
Upala je zajednički patofiziološki mehanizam i astme i kardiovaskularnih bolesti.
Što to znači u kliničkoj praksi
Podatak o astmi u anamnezi može biti važan u procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika, osobito u postmenopauzalnih žena.
U nekim slučajevima može utjecati na odluku o ranijem uvođenju preventivnih mjera, uključujući terapiju statinima.
Najvažnija poruka
Astma nije samo bolest dišnog sustava – njezin utjecaj može se protezati i na kardiovaskularno zdravlje.
Holistički pristup zdravlju žene uključuje prepoznavanje i ovakvih dugoročnih povezanosti.
Ovaj tekst informativnog je karaktera i ne zamjenjuje individualni liječnički pregled ni savjet liječnika. Procjena kardiovaskularnog rizika provodi se individualno.
