Apendektomija i reproduktivno zdravlje

Apendektomija i plodnost: više straha nego dokaza

Name: Apendektomija i plodnost: više straha nego dokaza
Creator: Dr. Tatjana Mioč-Pranić

Odstranjenje crvuljka samo po sebi nije potvrđen uzrok ženske neplodnosti. Veću pozornost zahtijevaju komplicirani apendicitis, proširena upala i priraslice u zdjelici, dok ranija apendektomija može biti podatak važan pri procjeni rizika izvanmaternične trudnoće.

Strah da će svaka apendektomija oštetiti desni jajovod i onemogućiti trudnoću nije potkrijepljen suvremenim dokazima. Većina žena nakon zahvata zadržava urednu plodnost, a liječenje akutnog apendicitisa ne treba odgađati zbog straha od buduće neplodnosti.

Zašto se apendektomija povezivala s neplodnošću?

Crvuljak se nalazi u desnom donjem dijelu trbuha, anatomski blizu desnog jajovoda i jajnika. Kod perforacije crvuljka infekcija se može proširiti po trbušnoj šupljini i zdjelici, a cijeljenje može biti praćeno nastankom priraslica.

Priraslice mogu promijeniti odnos jajnika i jajovoda, ograničiti pokretljivost fimbrija ili ometati prihvat jajne stanice. Zbog toga se desetljećima pretpostavljalo da apendicitis i njegova operacija povećavaju rizik tubarne neplodnosti.

Velika studija nije pronašla smanjenu plodnost

Britanska kohortna studija analizirala je više od 76.000 žena koje su imale apendektomiju i usporedila ih sa ženama bez tog zahvata. Tijekom deset godina nakon operacije prvu trudnoću ostvarilo je približno 39 % operiranih žena, u usporedbi s oko 28 % žena u kontrolnoj skupini.

Razlika je ostala prisutna i nakon statističke prilagodbe za dob, primjenu kontracepcije, ranije hospitalizacije i druge dostupne čimbenike. Rezultat je pokazao da apendektomija nije povezana sa smanjenom stopom trudnoća, ali ne znači da operacija povećava plodnost.

Više trudnoća nakon operacije ne znači bolju plodnost

Žene podvrgnute apendektomiji mogle su se od kontrolne skupine razlikovati prema dobi, zdravstvenim obilježjima, učestalosti spolnih odnosa, planiranju obitelji i drugim čimbenicima koji nisu bili potpuno zabilježeni. Retrospektivna baza podataka zato ne može pokazati da je zahvat uzrokovao veću stopu trudnoća.

Što pokazuju objedinjeni rezultati?

Neplodnost

Sustavni pregled nije potvrdio veću učestalost neplodnosti nakon apendektomije.

Komplicirani apendicitis

Perforacija, peritonitis i zdjelični apsces mogu povećati mogućnost nastanka priraslica.

Ektopična trudnoća

U opservacijskim studijama pronađena je povezanost s većim rizikom izvanmaternične trudnoće.

Većina žena

Nakon nekomplicirane apendektomije može uredno spontano začeti i roditi.

Apendektomija i izvanmaternična trudnoća

Metaanaliza opservacijskih istraživanja nije pokazala povećanje ukupne ženske neplodnosti, ali je pronašla približno 1,8 puta veće izglede za izvanmaterničnu trudnoću među ženama s ranijom apendektomijom.

Ni taj rezultat ne dokazuje da je uzrok sama operacija. Akutna upala, perforacija, peritonitis, zdjelične priraslice i zajednički čimbenici rizika mogli bi djelomično objasniti povezanost. Apsolutna učestalost izvanmaternične trudnoće nakon apendicitisa i dalje ostaje niska.

Nisu svi apendicitisi jednaki

Nekomplicirani apendicitis koji se pravodobno dijagnosticira i liječi razlikuje se od perforiranog apendicitisa s peritonitisom ili zdjeličnim apscesom. Što su upala i kontaminacija trbušne šupljine opsežnije, veća je mogućnost nastanka postoperativnih priraslica.

Ipak, istraživanja o perforiranom apendicitisu i kasnijoj tubarnoj neplodnosti daju neujednačene rezultate. Ranija perforacija nije sama po sebi dokaz da su jajovodi začepljeni niti je razlog za automatsku obradu plodnosti u žene koja još ne pokušava zatrudnjeti.

Najvažnija poruka

Apendektomija sama po sebi nije potvrđen uzrok neplodnosti i potreban zahvat ne treba odgađati zbog straha za buduću trudnoću. Pri kasnijoj procjeni plodnosti ipak je važno navesti je li apendicitis bio perforiran, je li postojao peritonitis ili zdjelični apsces te jesu li nastale druge komplikacije.

Kada treba provjeriti jajovode?

Obrada plodnosti preporučuje se ako trudnoća ne nastupi nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa, odnosno nakon šest mjeseci ako žena ima 35 ili više godina. Ranija obrada može biti opravdana uz poznatu bolest jajovoda, raniju izvanmaterničnu trudnoću ili opsežne zdjelične operacije i infekcije.

Prema anamnezi i drugim nalazima prohodnost jajovoda može se procijeniti metodama kao što su HyCoSy ili histerosalpingografija. Nakon pozitivnog testa na trudnoću žena s većim tubarnim rizikom treba se ranije javiti ginekologu radi potvrde da se trudnoća nalazi u maternici.

Autor

Dr. Tatjana Mioč-Pranić, specijalistica ginekologije i opstetricije, Poliklinika Harni | Zagreb

Stručni sadržaji Poliklinike Harni pripremaju se s ciljem jasnog, odgovornog i pacijenticama razumljivog informiranja o ginekološkom i reproduktivnom zdravlju.

Informacije u članku služe zdravstvenom informiranju i ne mogu zamijeniti kirurški ili ginekološki pregled, individualnu procjenu plodnosti ni dijagnostiku prohodnosti jajovoda. Akutnu bol u desnom donjem dijelu trbuha potrebno je pravodobno medicinski procijeniti.