Zagađenje zraka povezano s neuspjehom u liječenju neplodnosti
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Onečišćenje zraka i IVF: manja uspješnost i veći rizik gubitka trudnoće
Izloženost onečišćenom zraku tijekom osjetljivih faza medicinski pomognute oplodnje povezuje se s manjim izgledima za trudnoću i nepovoljnijim ranim ishodima IVF postupka.
Onečišćenje zraka ne određuje ishod pojedinačnog IVF postupka, ali sve više istraživanja pokazuje da izloženost lebdećim česticama i plinovitim onečišćivačima tijekom razvoja jajnih stanica, oplodnje i implantacije može pridonijeti ukupnom reproduktivnom riziku.
Što je pokazalo istraživanje iz Seula?
Južnokorejski istraživači analizirali su više od 6.600 IVF ciklusa provedenih tijekom devet godina u jednoj klinici za liječenje neplodnosti u Seulu. Istraživanjem je obuhvaćena 4.581 žena koja je prošla jedan ili više postupaka medicinski pomognute oplodnje.
Procijenjena izloženost povezivala se s podacima prikupljenima na 40 gradskih mjernih postaja. Analizirane su koncentracije dušikova dioksida, ugljikova monoksida, sumporova dioksida, ozona i lebdećih čestica PM10 tijekom različitih vremenskih razdoblja IVF ciklusa.
Manji izgledi za trudnoću i veći rizik ranog gubitka
Više razine pojedinih onečišćivača bile su povezane s manjom vjerojatnošću ostvarivanja intrauterine trudnoće te većim rizikom biokemijskog gubitka trudnoće. Povezanost nije bila jednaka za sve onečišćivače ni za sva promatrana razdoblja postupka.
Rezultati podupiru pretpostavku da kratkotrajna izloženost tijekom biološki osjetljivih faza može biti važna čak i kada se dugoročna kvaliteta zraka ne čini izrazito nepovoljnom. Ipak, zbog promatračkog dizajna studija nije mogla dokazati uzročno-posljedičnu vezu.
Osjetljiva razdoblja počinju prije prijenosa embrija
Potencijalni učinak onečišćenja nije ograničen samo na implantaciju. Novija istraživanja upozoravaju da izloženost tijekom razvoja folikula i stimulacije jajnika može utjecati na jajnu stanicu, dok izloženost oba partnera prije oplodnje može biti povezana s oplodnjom i kvalitetom embrija. Reproduktivni okoliš zato počinje prije samog embriotransfera.
Koji su onečišćivači važni?
Lebdeće čestice
Čestice PM10 i PM2,5 mogu potaknuti oksidacijski stres i upalne procese povezane s funkcijom jajnika i ranim razvojem trudnoće.
Dušikov dioksid
NO₂ je ponajprije pokazatelj onečišćenja povezanog s prometom, a u nekim je studijama povezan s nepovoljnijim ishodima MPO-a.
Ozon i drugi plinovi
Ozon, ugljikov monoksid i sumporov dioksid istražuju se zbog mogućeg utjecaja na oksidacijski stres, oplodnju i implantaciju.
Mješavina izloženosti
U stvarnom životu žene nisu izložene samo jednoj tvari, nego promjenjivoj mješavini emisija prometa, grijanja i industrije.
Kako bi onečišćenje moglo djelovati?
Predloženi mehanizmi uključuju oksidacijski stres, oštećenje DNA, upalne promjene, poremećaj funkcije mitohondrija i promijenjenu hormonsku regulaciju. Sitne čestice mogu iz pluća dospjeti u krvotok i tako djelovati na udaljena tkiva, uključujući reproduktivne organe.
Ipak, nije moguće zaključiti da je određeni neuspjeli IVF ciklus posljedica onečišćenja. Na ishod snažnije utječu dob žene, ovarijska rezerva, kvaliteta jajnih stanica i spermija, razvoj embrija, stanje maternice te razlog neplodnosti.
Kako razumno smanjiti izloženost?
Korisno je pratiti lokalni indeks kvalitete zraka, a tijekom dana s visokim onečišćenjem ograničiti intenzivnu tjelesnu aktivnost uz prometnice i dulji boravak na otvorenom. Prostorije je bolje provjetravati kada je vanjsko onečišćenje niže, ne pušiti u zatvorenom prostoru te, prema mogućnostima, koristiti odgovarajuću filtraciju zraka.
Nema dovoljno dokaza da bi se IVF postupak rutinski odgađao ili vremenski planirao samo prema sezoni ili kratkoročnoj prognozi kvalitete zraka. Razumne mjere smanjenja izloženosti mogu se provoditi bez narušavanja protokola liječenja i bez stvaranja dodatne tjeskobe.
Okoliš je dio cjelovite pripreme za MPO
Uz liječenje osnovnog uzroka neplodnosti, priprema za IVF obuhvaća prestanak pušenja, uravnoteženu prehranu, primjerenu tjelesnu aktivnost, san i smanjenje štetnih okolišnih izloženosti obaju partnera.
Individualni plan postupka uvijek treba uskladiti s liječnikom, osobito kada dob žene ili smanjena ovarijska rezerva ograničavaju vrijeme raspoloživo za liječenje.
Ovaj tekst služi informiranju i ne može zamijeniti individualni liječnički savjet, procjenu rizika ni planiranje postupka medicinski pomognute oplodnje.

Testiranje na celijakiju može se razmotriti kod neobjašnjene neplodnosti, simptoma, anemije, autoimunih bolesti ili obiteljske sklonosti.

Dob, bolesti, lijekovi, spolni čimbenici, tjelesna masa, pušenje i izloženosti mogu utjecati na žensku plodnost. Saznajte kada ih ispitati.

Liječenje neplodnosti može povećati psihičko opterećenje žena i muškaraca, osobito ako su ranije imali depresivni poremećaj.

Životne navike slabo su povezane s morfologijom spermija, dok su ljeto i uporaba kanabisa kod mlađih muškaraca povezani s lošijim nalazom.

Zdjelične priraslice mogu promijeniti odnos jajnika i jajovoda te otežati začeće. Saznajte kako nastaju, otkrivaju se i liječe.

Miomi mogu utjecati na plodnost kada deformiraju šupljinu maternice ili ometaju implantaciju. Saznajte kada je potrebna obrada.