Priraslice zdjelice i neplodnost
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Jajnici, ovulacija i endometrioza
Priraslice zdjelice i neplodnost
Priraslice u maloj zdjelici tračci su ožiljnog tkiva koji mogu povezati jajnike, jajovode, maternicu, crijevo i potrbušnicu. Ako promijene njihov položaj ili pokretljivost, mogu otežati prihvaćanje jajne stanice, oplodnju i prijenos zametka te pridonijeti neplodnosti i kroničnoj zdjeličnoj boli.
Što su priraslice u maloj zdjelici?
Priraslice su vlaknaste veze koje nastaju tijekom cijeljenja nakon upale, operacije, krvarenja ili drugog oštećenja tkiva. Mogu biti tanke i nježne, ali i čvrste, opsežne i prokrvljene.
U maloj zdjelici mogu povezati jajnik s jajovodom, maternicom ili zdjeličnom stijenkom, obuhvatiti fimbrije ili međusobno slijepiti reproduktivne organe. Njihovo značenje ne ovisi samo o količini nego ponajprije o položaju i utjecaju na normalnu anatomiju.
Zdjelične priraslice nisu Ashermanov sindrom
Zdjelične priraslice nalaze se izvan maternične šupljine, između organa male zdjelice. Intrauterine priraslice nalaze se unutar maternice i mogu uzrokovati Ashermanov sindrom.
Obje promjene mogu utjecati na plodnost, ali se dijagnosticiraju i liječe različito. Zdjelične priraslice izravno se procjenjuju laparoskopijom, dok se intrauterine priraslice otkrivaju i liječe histeroskopijom.
Kako mogu otežati začeće?
Nakon ovulacije fimbrije jajovoda trebaju se približiti jajniku i prihvatiti oslobođenu jajnu stanicu. Priraslice mogu povući i fiksirati jajnik, ograničiti pokretljivost jajovoda ili slijepiti fimbrije, pa jajna stanica ne ulazi uredno u jajovod.
Jajovod pritom može biti anatomski prohodan, ali funkcionalno nedostatan. Ako su uz vanjske priraslice oštećene i sluznica te trepetljike jajovoda, mogu biti poremećeni oplodnja i prijenos zametka prema maternici.
Prohodnost ne znači nužno očuvanu funkciju
HSSG, HyCoSy ili HSG mogu pokazati prolazak tekućine ili kontrasta kroz jajovod, ali ne prikazuju pouzdano njegovu vanjsku površinu, pokretljivost i odnos prema jajniku. Ne mogu ni izravno procijeniti funkciju trepetljika.
Zato uredna prohodnost ne isključuje priraslice niti jamči da jajovod može prihvatiti jajnu stanicu i pravilno prenijeti zametak.
Zašto nastaju?
Zdjelična upalna bolest i salpingitis mogu izazvati upalu potrbušnice, oštećenje jajovoda i ožiljkavanje oko adneksa. Endometrioza kroničnom upalom i ponavljanim krvarenjem može povezati jajnik, jajovod, maternicu i crijevo.
Priraslice se mogu pojaviti i nakon operacija jajnika, jajovoda, maternice, carskog reza, apendektomije i drugih zahvata u trbuhu ili zdjelici. Izvanmaternična trudnoća, puknuće ciste, zdjelični apsces i krv u potrbušnici također mogu potaknuti njihovo stvaranje.
Postoje li simptomi?
Mnoge priraslice ne uzrokuju nikakve tegobe i otkriju se tek tijekom operacije ili obrade neplodnosti. Prisutnost i jačina boli ne odgovaraju uvijek njihovu opsegu: opsežne promjene mogu biti bezbolne, a manja priraslica na osjetljivom mjestu može stvarati izrazite simptome.
Mogu se javiti kronična ili povremena bol u zdjelici, duboka bol tijekom spolnog odnosa, bolne menstruacije ili tegobe pri pražnjenju crijeva, osobito kada je uzrok endometrioza. Kod nekih je žena jedini klinički problem otežano začeće.
Kako se postavlja dijagnoza?
Sumnja se temelji na ranijem PID-u, salpingitisu, endometriozi, izvanmaterničnoj trudnoći ili operacijama. Transvaginalni ultrazvuk može pokazati hidrosalpinks, endometriom, neuobičajen položaj ili smanjenu pokretljivost jajnika i druge neizravne znakove zdjelične patologije, ali uredan nalaz ne isključuje priraslice.
Testovi prohodnosti procjenjuju lumen jajovoda, a ne sve vanjske odnose. Laparoskopija omogućuje izravan pregled priraslica, jajovoda, jajnika i endometrioze te prema potrebi istodobno liječenje. Budući da je riječ o operaciji, ne provodi se rutinski svakoj ženi s neplodnošću.
Kada razmotriti laparoskopiju?
Laparoskopija se razmatra kada simptomi, anamneza ili nalazi upućuju na endometriozu, hidrosalpinks, opsežnije priraslice ili drugu zdjeličnu patologiju čije bi otkrivanje i liječenje mogli promijeniti daljnji postupak.
Kod žene bez boli i čimbenika rizika, s urednom osnovnom obradom, odluka se donosi prema dobi, ovarijskoj rezervi, trajanju neplodnosti, stanju jajovoda, spermiogramu i tome bi li operativni nalaz stvarno promijenio plan liječenja.
Adhezioliza i mogućnost ponovnog nastanka
Operacijsko razdvajanje priraslica naziva se adhezioliza i najčešće se izvodi laparoskopijom. Cilj je osloboditi jajnik i fimbrije, vratiti pokretljivost jajovoda i uspostaviti što povoljniji anatomski odnos uz minimalno novo oštećenje tkiva.
Tanke i ograničene priraslice lakše se razdvajaju, dok čvrste, opsežne i višestruke promjene mogu ograničiti mogućnost obnove funkcije. Ako je jajovod teško oštećen ili pretvoren u hidrosalpinks, samo oslobađanje vanjskih priraslica možda neće vratiti njegovu transportnu sposobnost.
Svaki novi zahvat može potaknuti novo ožiljkavanje. Nježna kirurška tehnika, dobra kontrola krvarenja i odabrane adhezijske barijere mogu smanjiti, ali ne potpuno ukloniti rizik ponovne pojave.
Može li operacija poboljšati plodnost?
Adhezioliza može poboljšati mogućnost prirodnog začeća kada su priraslice glavni problem, jajovodi nisu teško oštećeni, a dob, ovarijska rezerva i spermiogram su povoljni.
Korist je teže predvidjeti kod opsežnih priraslica, uznapredovale endometrioze, obostrano promijenjenih jajovoda ili nakon više prethodnih operacija. U takvim okolnostima novi zahvat može donijeti ograničeno poboljšanje i dodatno odgoditi učinkovitije liječenje.
Operacija ili IVF?
Operacija se češće razmatra kod mlađe žene s urednom ovarijskom rezervom, ograničenim priraslicama, očuvanim jajovodima, bolovima ili endometriozom koja sama zahtijeva liječenje. IVF se češće bira kod opsežnih priraslica, obostrano teško oštećenih jajovoda, više reproduktivne dobi, smanjene ovarijske rezerve ili dodatnog muškog čimbenika.
IVF zaobilazi potrebu da jajovod prihvati jajnu stanicu i omogući oplodnju, ali priraslice mogu otežati pristup jajnicima pri aspiraciji. Hidrosalpinks se procjenjuje zasebno jer može nepovoljno utjecati na implantaciju i često ga treba liječiti prije prijenosa zametka.
Priraslice i izvanmaternična trudnoća
Priraslice oko jajovoda često nastaju zajedno s oštećenjem njegove sluznice. Djelomično prohodan, ali funkcionalno promijenjen jajovod može omogućiti oplodnju, dok je prijenos zametka prema maternici usporen ili onemogućen.
Zbog toga raniji PID, salpingitis, tubarna operacija i izražene zdjelične priraslice povećavaju rizik izvanmaternične trudnoće. Nakon pozitivnog testa na trudnoću preporučuje se pravodobna kontrola radi potvrde smještaja trudnoće u maternici.
Tri ključne poruke
- Jajovod može biti prohodan, ali funkcionalno ograničen zbog priraslica oko fimbrija i jajnika.
- Laparoskopija najbolje prikazuje priraslice, ali nije rutinski potrebna svakoj ženi s neplodnošću.
- Operaciju treba preporučiti samo kada je očekivana korist veća od rizika novih priraslica i odgode liječenja.
Priraslice se procjenjuju u sklopu cijele obrade
Ako trudnoća ne nastupa nakon zdjelične upale, endometrioze, izvanmaternične trudnoće ili operacije, potrebno je procijeniti jajovode i ostale čimbenike plodnosti prije odluke o laparoskopiji, adheziolizi ili IVF-u.
Autor
Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. O potrebi za laparoskopijom, operacijom ili IVF-om odlučuje se prema simptomima, dobi, ovarijskoj rezervi, stanju jajovoda i ostalim čimbenicima plodnosti.
Liječenje neplodnosti može smanjiti seksualnu želju, spontanost i zadovoljstvo. Saznajte kako sačuvati intimnost i partnersku bliskost.
Liječenje raka može ugroziti plodnost. Saznajte kada razgovarati o riziku te koje mogućnosti očuvanja jajnih stanica, embrija i tkiva postoje.
Koji miomi mogu otežati začeće i implantaciju te kada miomektomija može pomoći prije trudnoće ili IVF-a.
Kada histeroskopija ili laparoskopija mogu pomoći kod septuma, polipa, mioma, endometrioze, priraslica i oštećenih jajovoda?
Saznajte kome se preporučuju PGT-M, PGT-SR i PGT-A te kako se liječenje neplodnosti prilagođava osobama s kroničnim bolestima.
Pregled mogućnosti liječenja neplodnosti: planiranje, indukcija ovulacije, IUI, kirurško liječenje, IVF, ICSI, uspješnost i rizici.