Rak jajnika više nije bolest bez poznatih rizika

Rak jajnika često uzrokuje nespecifične tegobe poput nadutosti, povećanja opsega trbuha, ranog osjećaja sitosti, zdjelične boli ili učestalog mokrenja. Budući da se simptomi mogu zamijeniti s mnogo češćim dobroćudnim stanjima, bolest se i dalje često otkriva u uznapredovalom stadiju.

Danas poznajemo brojne čimbenike rizika. Među najvažnijima su starija dob, nasljedne patogene varijante, osobna i obiteljska anamneza raka dojke ili jajnika, Lynchov sindrom i endometrioza. Rizik smanjuju trudnoće, dojenje i uporaba oralne kontracepcije.

Nasljedni rizik ne počinje i ne završava s BRCA genima

Patogene varijante BRCA1 i BRCA2 najpoznatiji su nasljedni uzroci povećanog rizika raka dojke, jajovoda, jajnika i primarnog peritonealnog karcinoma. Međutim, povećani rizik mogu nositi i promjene drugih gena, uključujući BRIP1, RAD51C i RAD51D te gene povezane s Lynchovim sindromom.

Prema suvremenim procjenama, rak jajnika, jajovoda ili primarni peritonealni karcinom tijekom života razvije približno 39–58% žena s patogenom varijantom BRCA1 i 13–29% žena s varijantom BRCA2. Rizik u općoj populaciji iznosi oko 1%.

Kako pilule smanjuju rizik raka jajnika?

Zaštitni učinak oralne kontracepcije najčešće se povezuje sa sprječavanjem ovulacije. Manji broj ovulacija tijekom života znači i manje ponavljanih procesa oštećenja i obnove epitela jajnika i jajovoda, koji mogu sudjelovati u nastanku malignih promjena.

Danas također znamo da velik dio tumora koji su se ranije nazivali rakom jajnika, osobito serozni karcinom visokog gradusa, vjerojatno počinje u završnom dijelu jajovoda. Hormonski, upalni i reproduktivni mehanizmi zaštite stoga su složeniji od samog „odmaranja jajnika”.

Što je pokazala izvorna studija?

Kanadska studija objavljena 1998. godine obuhvatila je 207 žena s nasljednim rakom jajnika, među kojima je 179 imalo patogenu varijantu BRCA1, a 28 varijantu BRCA2. Rezultati su uspoređeni s kontrolnom skupinom sestara ispitanica.

Žene koje su ikada uzimale oralnu kontracepciju imale su približno upola manji rizik nasljednog raka jajnika. Uz uporabu dulju od šest godina zabilježeno je smanjenje rizika od oko 60%. Kasnija istraživanja uglavnom su potvrdila zaštitnu povezanost.

Četiri činjenice važne za nositeljice BRCA varijante

Može li oralna kontracepcija povećati rizik raka dojke?

Podatci o nositeljicama BRCA1 i BRCA2 nisu potpuno ujednačeni. Pojedina istraživanja upućuju na mogući mali porast rizika raka dojke, osobito uz početak uporabe u vrlo mladoj dobi, dulje uzimanje ili starije pripravke s višim dozama hormona.

Zbog toga pilule ne treba propisivati samo kao „lijek protiv raka jajnika” bez individualnog savjetovanja. Potrebno je odvagnuti kontracepcijsku korist, smanjenje rizika raka jajnika, mogući rizik raka dojke i ostale zdravstvene čimbenike.

Operacija koja dokazano smanjuje smrtnost

Najučinkovitija mjera prevencije kod nositeljica patogenih varijanti BRCA jest obostrana salpingo-ooforektomija, odnosno odstranjenje jajovoda i jajnika nakon završetka rađanja. Zahvat smanjuje rizik raka jajnika i jajovoda za približno 90%, ali ga ne uklanja potpuno zbog preostalog rizika primarnog peritonealnog karcinoma.

Kod BRCA1 zahvat se najčešće razmatra između 35. i 40. godine, a kod BRCA2 između 40. i 45. godine jer rizik obično raste nešto kasnije. Vrijeme se prilagođava najranijoj pojavi raka u obitelji, reproduktivnim planovima i općem zdravstvenom stanju.

Zašto se uklanjaju i jajovodi?

Otkrivanje prekursorskih promjena u fimbrijskom dijelu jajovoda promijenilo je razumijevanje nastanka seroznog karcinoma visokog gradusa. Zbog toga preventivni zahvat mora uključivati potpuno odstranjenje oba jajovoda, uz pažljivu patohistološku obradu.

Rano odstranjenje jajovoda uz odgođeno odstranjenje jajnika može privremeno sačuvati hormonsku funkciju i izbjeći ranu kiruršku menopauzu. Međutim, još se istražuje pruža li ta strategija jednaku onkološku zaštitu kao standardna salpingo-ooforektomija te se zasad ne smatra njezinom dokazanom zamjenom.