DUGOROČNO ZDRAVLJE DJECE

Prve IVF generacije odrastaju: što podaci govore o raku

Name: Prve IVF generacije odrastaju: što podaci govore o raku
Creator: dr. sc. Vesna Harni, dr. med.

Velika dugoročna istraživanja ne pokazuju povećanje ukupnog rizika od raka kod djece i mladih odraslih začetih medicinski pomognutom oplodnjom. Pojedini nalazi povezani s ICSI-jem i odmrznutim embrijima još zahtijevaju praćenje.

IVF, ICSI, kultivacija embrija i kriopohrana razlikuju se od spontanog začeća, pa se zdravlje djece začete tim postupcima prati desetljećima. Dosadašnji rezultati uglavnom su ohrabrujući: nije utvrđeno jasno povećanje ukupne pojavnosti raka.

Zašto se istražuju dugoročni ishodi?

Tijekom medicinski pomognute oplodnje jajne stanice i rani embriji prolaze kroz postupke koji nisu dio spontanog začeća. To može uključivati hormonsku stimulaciju, aspiraciju jajnih stanica, laboratorijsku oplodnju, ICSI, kultivaciju embrija, kriopohranu i odmrzavanje.

Budući da se u tom razdoblju odvijaju osjetljivi procesi ranog razvoja i epigenetske regulacije, opravdano je pratiti moguće dugoročne zdravstvene učinke. Rak u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi vrlo je rijedak, pa su za pouzdane zaključke potrebne velike populacije i dugotrajno praćenje.

Nizozemska studija prve IVF generacije

Studija objavljena 2019. obuhvatila je 47.690 potomaka žena liječenih zbog smanjene plodnosti. Među njima je 24.269 bilo začeto postupcima medicinski pomognute oplodnje, dok su usporedne skupine činila djeca začeta bez ART-a u obiteljima koje su također imale teškoće sa začećem.

Podaci iz nizozemskih klinika povezani su s nacionalnim registrom raka, a sudionici su praćeni do prosječne dobi od približno 21 godine. Ukupni rizik od raka nije bio povećan u skupini začetoj ART-om u usporedbi s općom populacijom niti s potomstvom subfertilnih roditelja začetim bez ART-a.

Najvažniji nalaz ostaje ohrabrujući

Ni prvotna analiza ni prošireno nizozemsko praćenje nisu pokazali povećanje ukupnog rizika od raka nakon medicinski pomognute oplodnje. To ne znači da je moguće isključiti svaku vrlo malu razliku ili rizik pojedinog rijetkog tumora, ali velik porast ukupnog rizika nije pronađen.

Kako se procjenjuje moguća povezanost?

ART skupina

Prate se djeca začeta IVF-om, ICSI-jem ili drugim laboratorijskim postupcima.

Subfertilni roditelji

Usporedba pomaže odvojiti utjecaj liječenja od čimbenika povezanih s neplodnošću.

Opća populacija

Nacionalni registri omogućuju usporedbu s očekivanom pojavnošću raka.

Dugo praćenje

Veća dob potomaka omogućuje procjenu bolesti koje se ne pojavljuju odmah nakon rođenja.

Što je donijelo prošireno praćenje?

Proširena nizozemska analiza objavljena 2023. uključila je gotovo 90.000 djece i mladih, od kojih je više od 50.000 začeto postupcima medicinski pomognute oplodnje. Nakon medijana praćenja od 18 godina ukupni rizik od raka ponovno nije bio povećan.

Rizik nije rastao ni među sudionicima koji su navršili 18 godina. Međutim, istraživači su zabilježili blago povećanje u skupini začetoj ICSI-jem u usporedbi s potomstvom subfertilnih roditelja začetim bez ART-a. Zbog malog broja malignih bolesti taj nalaz treba potvrditi drugim velikim studijama.

ICSI i kriopohrana još se posebno prate

ICSI se često primjenjuje zbog izraženog muškog čimbenika neplodnosti, pa je teško potpuno razdvojiti mogući učinak laboratorijskog postupka od genetskih i drugih osobina roditelja zbog kojih je ICSI bio potreban.

Rezultati istraživanja djece rođene nakon prijenosa odmrznutih embrija nisu potpuno ujednačeni. Neke velike skandinavske studije zabilježile su povećanje ukupnog rizika, dok druge kohorte takvu povezanost nisu potvrdile. Apsolutni broj malignih bolesti u svim je skupinama ostao malen.

Zašto različite studije ne daju uvijek isti odgovor?

Postupci medicinski pomognute oplodnje tijekom desetljeća znatno su se promijenili. Razlikuju se laboratorijski uvjeti, trajanje kultivacije, metode kriopohrane, broj prenesenih embrija i karakteristike pacijenata.

Na zdravlje potomstva mogu utjecati i dob roditelja, uzrok neplodnosti, višeplodna trudnoća, prijevremeno rođenje, porođajna masa i nasljedni čimbenici. Iako se statističke analize pokušavaju prilagoditi tim razlikama, nije ih uvijek moguće potpuno ukloniti.

Jesu li potrebni posebni pregledi djece?

Na temelju sadašnjih podataka, djeci začetoj IVF-om ili ICSI-jem ne preporučuje se poseban program onkološkog probira samo zbog načina začeća. Za njih vrijede jednaki preventivni pregledi i preporuke kao i za ostalu djecu.

Dugoročno praćenje na razini registara ipak ostaje važno. Prve generacije začete suvremenim metodama, osobito ICSI-jem i nakon vitrificiranih embrija, tek ulaze u srednju odraslu dob, pa za procjenu rizika bolesti koje nastaju kasnije treba još vremena.

Dosadašnji podaci ne pokazuju povećanje ukupnog rizika

Djeca i mladi odrasli začeti medicinski pomognutom oplodnjom prema dosadašnjim velikim istraživanjima nemaju povećan ukupni rizik od raka. Pojedini signali u podskupinama začetima ICSI-jem ili nakon kriopohrane nisu konačan dokaz uzročne povezanosti, ali opravdavaju nastavak dugoročnog praćenja.

Ohrabrujući odgovor uz nastavak praćenja

Parovima koji razmatraju IVF može se prenijeti ohrabrujuća poruka da dosadašnja istraživanja ne pokazuju velik ni jasno potvrđen porast ukupnog rizika od raka kod potomstva.

Izbor između IVF-a, ICSI-ja, svježeg i odmrznutog embriotransfera treba se temeljiti na medicinskoj indikaciji i individualnim okolnostima, a ne na strahu koji dosadašnji podaci ne podupiru.

Autorica

dr. sc. Vesna Harni, dr. med.

specijalistica ginekologije i opstetricije
Poliklinika Harni | Zagreb

Informacije u članku temelje se na populacijskim istraživanjima i služe zdravstvenom informiranju. Ne mogu predvidjeti zdravstveni ishod pojedinog djeteta niti zamijeniti savjet liječnika.