Sljedeća trudnoća nakon liječene izvanmaternične trudnoće
Author
Tim Poliklinike Harni
Date Published
Jedna izvanmaternična trudnoća mijenja početak sljedeće
Većina žena nakon izvanmaternične trudnoće može ponovno začeti i ostvariti urednu intrauterinu trudnoću. Rizik ponavljanja ipak je povećan, zbog čega mjesto sljedeće trudnoće treba potvrditi ranijim transvaginalnim ultrazvukom.
Nakon jedne izvanmaternične trudnoće rizik da se ona ponovi veći je od populacijskog rizika, ali je sljedeća trudnoća ipak znatno češće smještena u maternici. Prethodno iskustvo zato nije razlog za očekivanje novog nepovoljnog ishoda, nego za raniji i pažljiviji početak praćenja.
Koliki je rizik ponavljanja?
Izvanmaternična trudnoća pojavljuje se u približno jedan do dva posto svih trudnoća. Nakon jedne prethodne izvanmaternične trudnoće rizik ponavljanja najčešće se procjenjuje na približno 7–10 %, premda se u pojedinim skupinama navode i više vrijednosti.
Nakon dvije ili više izvanmaterničnih trudnoća rizik može premašiti 25 %. Individualna procjena ovisi o stanju oba jajovoda, uzroku prethodne trudnoće, načinu liječenja, ranijim upalama ili operacijama te načinu ostvarivanja nove trudnoće.
Stanje jajovoda važnije je od same dijagnoze
Izvanmaternična trudnoća često je posljedica već postojećeg oštećenja jajovoda. Ranija upalna bolest zdjelice, infekcija klamidijom, hidrosalpinks, endometrioza, priraslice i operacije jajovoda mogu otežati prijenos oplođene jajne stanice prema maternici.
Ako je preostali jajovod zdrav, mogućnost spontanog začeća može ostati vrlo dobra i nakon uklanjanja zahvaćenog jajovoda. Ako su oba jajovoda oštećena, može biti potrebno razmotriti dodatnu obradu prohodnosti ili IVF.
Način liječenja nije jedini razlog ponavljanja
Nakon salpingotomije očuvani jajovod može ostati funkcionalno oštećen, pa je u dijelu istraživanja zabilježena veća učestalost ponovne ektopične trudnoće. Ipak, izbor liječenja nije slučajan: salpingotomija se češće primjenjuje upravo u žena koje već imaju bolest ili odsutnost drugog jajovoda. Zato se razlike ne mogu pripisati samo zahvatu.
Što određuje rizik u sljedećoj trudnoći?
Stanje jajovoda
Oštećenje, hidrosalpinks, priraslice i ranije operacije povećavaju rizik ponavljanja.
Prethodne trudnoće
Rizik raste nakon svake dodatne izvanmaternične trudnoće.
Upale i endometrioza
Upalna bolest zdjelice i endometrioza mogu narušiti anatomiju i funkciju jajovoda.
Način začeća
IVF i drugi postupci MPO-a zahtijevaju ranu potvrdu mjesta trudnoće.
Utječe li prethodna ektopična trudnoća na kasniji porod?
Velike populacijske kohorte pronašle su povezanost prethodne kirurški liječene izvanmaternične trudnoće s nešto većom učestalošću prijevremenog poroda, niske porođajne težine, carskog reza i nekih placentnih ili hipertenzivnih komplikacija u kasnijoj intrauterinoj trudnoći.
Takvi rezultati ne dokazuju da je operacija uzrokovala komplikacije. Žene s prethodnom izvanmaterničnom trudnoćom mogu se razlikovati prema dobi, pušenju, neplodnosti, bolestima jajovoda, endometriozi, infekcijama i primjeni MPO-a. Dio tih čimbenika može neovisno utjecati na kasniji tijek trudnoće.
Treba li svaka sljedeća trudnoća intenzivniji nadzor?
Prethodna izvanmaternična trudnoća sama po sebi ne znači da će kasnija uredno smještena trudnoća biti visokorizična niti da svaka žena automatski treba češće kontrole u trećem tromjesečju.
Nakon potvrde uredne intrauterine trudnoće daljnji se nadzor prilagođava dobi, bolestima, načinu začeća, ranijim opstetričkim ishodima i nalazima aktualne trudnoće. Dodatno praćenje fetalnog rasta ili funkcije posteljice uvodi se kada za to postoji individualna indikacija.
Najvažnija poruka
Nakon prethodne izvanmaternične trudnoće treba se javiti ginekologu odmah nakon novog pozitivnog testa. Cilj ranog praćenja nije očekivati komplikaciju, nego transvaginalnim ultrazvukom pravodobno potvrditi da se trudnoća nalazi u maternici.
Prvi pregled planira se ranije
Transvaginalni ultrazvuk često se planira približno oko šestog tjedna trudnoće, računajući od prvog dana posljednje menstruacije, odnosno u terminu prilagođenom ovulaciji ili embrijskom transferu. Ako je nalaz prerano neodređen, mogu biti potrebni serijski β-hCG i ponovljeni ultrazvuk.
Jednostrana ili jaka bol, bol u ramenu, krvarenje, omaglica, nesvjestica ili izrazita slabost zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu i ne treba čekati zakazani pregled.
Autor
Informacije u članku služe zdravstvenom informiranju i ne mogu zamijeniti pregled, ultrazvučnu dijagnostiku ni individualni plan praćenja trudnoće. Nakon prethodne izvanmaternične trudnoće mjesto nove trudnoće potrebno je pravodobno potvrditi, a bol, krvarenje, omaglica ili nesvjestica zahtijevaju hitnu procjenu.
Uporaba benzodiazepina prije začeća povezana je s većim rizikom izvanmaternične trudnoće, ali istraživanje ne dokazuje uzročno djelovanje.
Salpingotomija nije uvijek bolja za buduću plodnost. Izbor liječenja ovisi o stanju oba jajovoda, kliničkom nalazu i planovima trudnoće.
Rizik izvanmaternične trudnoće nakon IVF-a je smanjen, ali ostaje veći uz oštećene jajovode. Važni su rana kontrola i ultrazvučna potvrda.
Izvanmaternična trudnoća najčešće nastaje u jajovodu i može biti hitno stanje. Saznajte simptome, ulogu ranog ultrazvuka, β-hCG-a i načine liječenj.