Zašto se istraživao vitamin D?

Vitamin D sudjeluje u regulaciji prirođenog i stečenog imunološkog odgovora te utječe na stvaranje antimikrobnih peptida i funkciju epitelnih barijera. Zbog toga se pretpostavljalo da bi njegov manjak mogao pogodovati vaginalnoj disbiozi.

Nekoliko opservacijskih studija pronašlo je veću učestalost bakterijske vaginoze među ženama s nižim koncentracijama vitamina D. Takva povezanost ipak ne dokazuje da je manjak vitamina D uzrok vaginoze niti da će njegova nadoknada spriječiti recidiv.

Kako je provedeno kliničko ispitivanje?

U randomizirano, dvostruko slijepo i placebom kontrolirano istraživanje uključeno je 118 žena sa simptomatskom bakterijskom vaginozom. Sve su primile standardno liječenje oralnim metronidazolom u dozi od 500 mg dva puta dnevno tijekom sedam dana.

Polovica ispitanica dodatno je primila devet pojedinačnih doza od po 50.000 međunarodnih jedinica kolekalciferola tijekom 24 tjedna, dok je druga polovica dobivala placebo. Povratak vaginoze procijenjen je Nugentovim bodovanjem nakon četiri, 12 i 24 tjedna.

Što je još pokazalo istraživanje?

Nakon 24 tjedna bakterijska vaginoza bila je prisutna kod 65% žena u skupini koja je primala vitamin D i kod 48% žena u placebo skupini. Istraživanje nije pokazalo da je vitamin D uzrokovao recidive, ali rezultat jasno potvrđuje da suplementacija nije pružila očekivanu zaštitu.

Ukupna procjena rizika povratka bila je gotovo jednaka u objema skupinama. Zbog toga se visoke doze vitamina D ne preporučuju kao način sprječavanja ponavljajuće bakterijske vaginoze.

Kako treba razumjeti rezultat?

Zašto se bakterijska vaginoza često vraća?

Bakterijska vaginoza nije infekcija s jednim uzročnikom, nego promjena cijele vaginalne zajednice. Bakterije povezane s vaginozom mogu stvarati biofilm koji otežava potpuno uklanjanje mikroorganizama standardnom terapijom.

Povratku mogu pridonijeti spolna razmjena bakterija, nova ili stalna partnerstva, nekorištenje kondoma, vaginalna ispiranja, pušenje, menstruacija, bakrena intrauterina naprava i nemogućnost ponovne uspostave stabilne mikrobiote kojom dominiraju laktobacili.

Treba li provjeravati vitamin D kod svake vaginoze?

Bakterijska vaginoza sama po sebi nije indikacija za rutinsko određivanje vitamina D. Njegova se koncentracija provjerava kada postoje drugi klinički razlozi, primjerice sumnja na manjak, bolesti kostiju, poremećaji apsorpcije, povećan rizik osteoporoze ili dugotrajna primjena određenih lijekova.

Ako je manjak potvrđen, vitamin D nadoknađuje se radi zdravlja kostiju, mišića i drugih medicinskih razloga. Takvo liječenje treba jasno odvojiti od nedokazane primjene vitamina D za sprječavanje bakterijske vaginoze.

Zašto visoke doze nisu za samostalnu primjenu?

Vitamin D topljiv je u mastima i može se nakupljati u organizmu. Dugotrajno ili neprimjereno uzimanje visokih doza može uzrokovati povišenu razinu kalcija, mučninu, slabost, poremećaje srčanog ritma i oštećenje bubrega.

Režim korišten u istraživanju nije uputa za samoliječenje. Dozu i trajanje nadoknade treba prilagoditi izmjerenoj koncentraciji, zdravstvenom stanju, prehrani i drugim izvorima vitamina D.

Kako se liječe ponavljajući recidivi?

Prvi je korak potvrditi da su ponavljajući simptomi doista posljedica bakterijske vaginoze. Kandidijaza, trihomonijaza, cervicitis, aerobni vaginitis i neinfektivni poremećaji mogu uzrokovati slične tegobe, ali zahtijevaju drukčije liječenje.

Kod višestrukih potvrđenih recidiva liječnik može razmotriti ponavljanje preporučenog režima, promjenu lijeka ili dulju supresijsku terapiju vaginalnim metronidazolom. Plan se određuje individualno, uz procjenu spolnih partnera, kontracepcije i drugih mogućih čimbenika povratka.