Reprodukcijska endokrinologija
Ženski spolni hormoni
Ženski spolni hormoni upravljaju pubertetom, menstrualnim ciklusom, sazrijevanjem folikula, ovulacijom, pripremom endometrija, trudnoćom i menopauzom. Njihovo djelovanje nije izolirano: GnRH, FSH, LH, estradiol, progesteron, androgeni, prolaktin, AMH i inhibini čine povezanu mrežu u kojoj se značenje svakog hormona mijenja ovisno o životnoj dobi i fazi ciklusa.
Što nazivamo ženskim spolnim hormonima
Izraz „ženski spolni hormoni” najčešće se koristi za estrogene i progesteron, ali reproduktivnu funkciju žene regulira mnogo šira skupina hormona. U nju pripadaju hormoni hipotalamusa i hipofize, hormoni jajnika, hormoni štitnjače i nadbubrežnih žlijezda te metabolički signali koji reproduktivni sustav povezuju s općim stanjem organizma.
Najvažniji hormoni reproduktivne osi su:
- GnRH – gonadotropin-oslobađajući hormon
- FSH – folikulostimulirajući hormon
- LH – luteinizirajući hormon
- estradiol i drugi estrogeni
- progesteron
- androgeni
- prolaktin
- AMH – anti-Müllerov hormon
- inhibin A i inhibin B
- hCG i drugi hormoni trudnoće
Njihove koncentracije prirodno se mijenjaju tijekom menstrualnog ciklusa i života žene. Zbog toga se hormonski nalazi ne procjenjuju samo prema referentnom rasponu laboratorija, nego prema dobi, danu ciklusa, simptomima, trudnoći i primijenjenim lijekovima.
Jedan hormon rijetko daje cijeli odgovor
Hormoni djeluju povezano. Primjerice, FSH se ne može pravilno protumačiti bez podatka o estradiolu i ovarijskoj rezervi, progesteron bez podatka o ovulaciji i trenutku uzimanja krvi, a LH bez menstrualnog obrasca i kliničke slike.
Zato pojedinačna vrijednost izvan referentnog raspona nije uvijek bolest, kao što ni vrijednost unutar raspona ne mora isključiti poremećaj. Najvažniji su hormonski obrazac, vrijeme mjerenja i razlog zbog kojega je pretraga učinjena.
Od mozga do jajnika i maternice
Hipotalamus pulsno oslobađa GnRH, koji potiče hipofizu na lučenje FSH-a i LH-a. Gonadotropini djeluju na folikule u jajniku, potiču stvaranje estradiola, sazrijevanje jajne stanice i ovulaciju. Nakon ovulacije žuto tijelo stvara progesteron, koji endometrij priprema za moguću implantaciju.
Estradiol, progesteron, inhibini i drugi ovarijski hormoni istodobno povratno djeluju na hipotalamus i hipofizu. Tako nastaje dinamičan sustav povratnih sprega koji određuje ritam menstrualnog ciklusa.
Glavne skupine reprodukcijskih hormona
Reprodukcijski hormoni mogu se podijeliti prema mjestu nastanka i njihovoj ulozi u menstrualnom ciklusu, ovulaciji i trudnoći.
Hipotalamički hormoni
GnRH povezuje središnji živčani sustav s hipofizom i određuje ritam lučenja FSH-a i LH-a.
Hormoni hipofize
FSH i LH izravno reguliraju folikule i ovulaciju, dok prolaktin sudjeluje u razvoju dojke i laktaciji.
Ovarijski steroidni hormoni
Estrogeni, progesteron i androgeni nastaju iz kolesterola i djeluju na brojne reproduktivne i nereproduktivne organe.
Ovarijski peptidni hormoni
AMH, inhibin A i inhibin B pružaju informacije o folikulima i sudjeluju u regulaciji FSH-a.
GnRH – pokretač reproduktivne osi
Gonadotropin-oslobađajući hormon, GnRH, stvara se u hipotalamusu i u pulsovima otpušta u krvne žile koje ga prenose do hipofize. Pulsni način lučenja ključan je za normalnu proizvodnju FSH-a i LH-a.
Brzina i jačina pulsova mijenjaju se tijekom menstrualnog ciklusa. Na GnRH utječu estradiol, progesteron, prolaktin, energetska raspoloživost, stres, intenzivna tjelesna aktivnost, san i brojni neuronski signali.
Smanjeno pulsno lučenje GnRH-a može dovesti do niskih gonadotropina, manjka estradiola, anovulacije i hipotalamičke amenoreje. Nasuprot tomu, kontinuirano farmakološko djelovanje agonista GnRH-a nakon početne stimulacije dovodi do smanjenja osjetljivosti receptora hipofize i potiskivanja ovarijske funkcije.
FSH – folikulostimulirajući hormon
FSH se stvara u prednjem režnju hipofize. Na početku menstrualnog ciklusa njegov blagi porast potiče skupinu malih antralnih folikula na nastavak rasta.
FSH djeluje ponajprije na granuloza stanice. Potiče njihovo umnažanje, stvaranje aromataze i pretvorbu androgena u estradiol. Kako folikul raste, povećava se stvaranje estradiola i inhibina B, koji povratno smanjuju lučenje FSH-a.
Dominantni folikul ima najveću osjetljivost na FSH te može nastaviti rast i kada se njegova koncentracija smanji. Ostali folikuli iz iste skupine najčešće prestaju sazrijevati.
Nizak FSH
Može biti očekivan u određenoj fazi ciklusa, ali uz nizak estradiol može upućivati na hipotalamički ili hipofizni poremećaj.
Povišen FSH
Može nastati kada jajnici slabije odgovaraju i oslabi negativna povratna sprega estradiola i inhibina.
FSH i dob
Smanjenjem broja folikula FSH može postupno rasti, osobito u ranoj folikularnoj fazi i perimenopauzi.
FSH u liječenju
Rekombinantni ili urinarni FSH primjenjuje se za stimulaciju razvoja folikula u indukciji ovulacije i IVF postupcima.
FSH nije samostalan test plodnosti
Vrijednost FSH-a ovisi o danu ciklusa i istodobnoj koncentraciji estradiola. Povišeni estradiol na početku ciklusa može prividno sniziti FSH, iako je ovarijska rezerva smanjena.
Zato se procjena ovarijske rezerve ne temelji samo na FSH-u, nego se povezuje s dobi, AMH-om, brojem antralnih folikula, menstrualnim ciklusima i prethodnim odgovorom jajnika na stimulaciju.
LH – luteinizirajući hormon
LH se također stvara u prednjem režnju hipofize. U folikularnoj fazi djeluje ponajprije na teka stanice jajnika, gdje potiče stvaranje androgena. Androgeni zatim prelaze u granuloza stanice i pod djelovanjem FSH-a pretvaraju se u estrogene.
Pred ovulaciju dugotrajnije visoka koncentracija estradiola aktivira pozitivnu povratnu spregu i uzrokuje nagli porast LH-a. Taj LH val pokreće završno sazrijevanje jajne stanice, pucanje folikula i ovulaciju.
Nakon ovulacije LH podupire nastanak i funkciju žutog tijela, koje stvara progesteron i estradiol.
Bazalni LH
Njegovo značenje ovisi o fazi ciklusa, ritmu pulsnog lučenja i odnosu s FSH-om, estradiolom i androgenima.
LH val
Nagli porast LH-a prethodi ovulaciji i može se neizravno pratiti testovima iz urina.
LH i PMOS
Kod dijela žena s PMOS-om lučenje LH-a može biti povećano, ali povišeni LH nije nužan za postavljanje dijagnoze.
LH u lutealnoj fazi
Pulsno lučenje LH-a potrebno je za održavanje žutog tijela prije nego što tu ulogu u trudnoći preuzme hCG.
FSH i LH djeluju zajedno
Stvaranje estradiola u rastućem folikulu objašnjava se modelom dviju stanica i dvaju gonadotropina.
LH i teka stanice
LH potiče teka stanice na stvaranje androstendiona i testosterona iz kolesterola.
FSH i granuloza stanice
FSH potiče aromatazu, koja androgene pretvara u estron i estradiol.
Rastući estradiol
Estradiol podupire razvoj folikula i endometrija te sudjeluje u odabiru trenutka ovulacije.
Dominantni folikul
Zreli folikul postupno stječe LH receptore i sposobnost odgovora na preovulacijski LH val.
Estrogeni
Estrogeni su skupina steroidnih hormona. Najvažniji su estradiol, estron i estriol. Njihov relativni značaj mijenja se tijekom života žene.
Estradiol – E2
Glavni je i biološki najaktivniji estrogen tijekom reproduktivne dobi. Najviše ga stvaraju rastući ovarijski folikuli.
Estron – E1
Slabiji je estrogen koji nastaje u jajnicima i perifernom masnom tkivu. Relativno je važniji nakon menopauze.
Estriol – E3
Slabiji estrogen koji u većim količinama nastaje tijekom trudnoće zajedničkim djelovanjem fetusa i posteljice.
Estetrol – E4
Estrogen koji tijekom trudnoće stvara fetalna jetra. Izvan trudnoće može se primjenjivati kao sastojak određenih hormonskih pripravaka.
Estradiol – glavni estrogen reproduktivne dobi
Estradiol se najvećim dijelom stvara u granuloza stanicama rastućih folikula. Njegova koncentracija u ranoj folikularnoj fazi je niža, a zatim raste sazrijevanjem dominantnog folikula.
Estradiol potiče rast funkcionalnog sloja endometrija, povećava prokrvljenost reproduktivnih organa, mijenja cervikalnu sluz i utječe na razvoj dojki, kosti, mozak, kožu, krvne žile i metabolizam lipida.
Umjerene koncentracije estradiola uglavnom smanjuju lučenje FSH-a i LH-a negativnom povratnom spregom. Kada je pred ovulaciju njegova koncentracija dovoljno visoka i traje dovoljno dugo, povratna sprega postaje pozitivna i nastaje LH val.
Folikul
Porast estradiola pokazuje rast i funkcionalnu aktivnost granuloza stanica dominantnog folikula.
Endometrij
Estradiol potiče proliferaciju endometrija tijekom prve polovice menstrualnog ciklusa.
Cervikalna sluz
U plodnim danima sluz postaje obilnija, prozirnija i propusnija za spermije.
Kosti i druga tkiva
Estrogeni sudjeluju u očuvanju koštane mase te djeluju na mozak, kožu, krvne žile i urogenitalna tkiva.
Estradiol nije samo „hormon plodnosti”
Receptori za estrogene prisutni su u brojnim tkivima. Zbog toga manjak ili višak estrogena može imati učinke koji nisu ograničeni na menstruaciju i ovulaciju.
Dugotrajniji manjak estradiola može biti povezan s valunzima, suhoćom sluznica, promjenama raspoloženja, gubitkom koštane mase i drugim posljedicama, dok dugotrajno estrogensko djelovanje bez odgovarajućeg progesterona može potaknuti pretjerani rast endometrija.
Progesteron
Progesteron se nakon ovulacije stvara prvenstveno u žutom tijelu. Njegova je glavna reproduktivna uloga pripremiti endometrij za implantaciju i poduprijeti ranu trudnoću.
Pod djelovanjem progesterona proliferativni endometrij prelazi u sekretornu fazu. Žlijezde endometrija postaju zavojitije, povećava se stvaranje hranjivih tvari, a tkivo se priprema za prihvat blastociste.
Progesteron usporava pulsno lučenje GnRH-a, povisuje bazalnu tjelesnu temperaturu nakon ovulacije, smanjuje podražljivost mišića maternice i mijenja cervikalnu sluz, koja nakon ovulacije postaje gušća.
Dokaz ovulacije
Porast progesterona u odgovarajućem dijelu lutealne faze potvrđuje da se dogodila luteinizacija folikula.
Priprema endometrija
Progesteron određuje vremensko sazrijevanje endometrija potrebno za moguću implantaciju.
Rana trudnoća
hCG održava žuto tijelo i stvaranje progesterona dok njegovu proizvodnju ne preuzme posteljica.
Menstruacija
Ako trudnoća ne nastane, propadanje žutog tijela i pad progesterona pokreću menstruacijsko krvarenje.
Progesteron se ne određuje automatski 21. dana
Određivanje progesterona 21. dana primjereno je samo približno 28-dnevnom ciklusu s ovulacijom oko 14. dana. Kod kraćih, duljih ili neredovitih ciklusa takav termin može biti pogrešan.
Progesteron se najčešće procjenjuje približno sedam dana prije očekivane menstruacije ili prema ultrazvučno potvrđenoj ovulaciji. Budući da se luči u pulsovima, jedna vrijednost može potvrditi ovulaciju, ali ne mora pouzdano opisati cijelu funkciju lutealne faze.
Androgeni u žene
Androgeni nisu isključivo „muški hormoni”. U žena nastaju u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama, a dio se proizvodi pretvorbom drugih steroidnih hormona u perifernim tkivima.
Najvažniji androgeni su testosteron, androstendion, dehidroepiandrosteron – DHEA i njegov sulfat DHEAS. Androgeni služe kao prekursori za stvaranje estrogena i sudjeluju u ranoj folikulogenezi, koštanom i mišićnom zdravlju te spolnoj želji.
Njihov višak može ometati uredno sazrijevanje folikula i biti povezan s aknama, hirzutizmom, gubitkom kose i anovulacijom. Najčešći uzrok hiperandrogenizma u reproduktivnoj dobi je PMOS, ali treba razmotriti i nadbubrežne, tumorske, genetske i medikamentozne uzroke.
Testosteron
Nastaje u jajnicima, nadbubrežnim žlijezdama i perifernom pretvorbom; većinom je vezan za SHBG i albumin.
Androstendion
Stvara se u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama te služi kao prekursor testosterona i estrogena.
DHEAS
Stvara se gotovo isključivo u nadbubrežnim žlijezdama i može pomoći pri procjeni izvora androgena.
SHBG
Protein jetre koji veže spolne hormone. Njegova koncentracija utječe na količinu biološki dostupnog testosterona.
Kada se ispituju androgeni
Androgeni se najčešće određuju kada postoje klinički znakovi hiperandrogenizma ili poremećaji ovulacije.
Hirzutizam
Pojačana terminalna dlakavost u androgen-ovisnim područjima može upućivati na povišeno djelovanje androgena.
Akne i masna koža
Androgeni pojačavaju aktivnost lojnih žlijezda, ali izraženost akni ne prati uvijek koncentraciju hormona.
Neredoviti ciklusi
Hiperandrogenizam i anovulacija često se pojavljuju zajedno, osobito kod PMOS-a.
Brza virilizacija
Nagla pojava dubokoga glasa, klitoromegalije ili brzog napredovanja simptoma zahtijeva žurnu obradu.
Prolaktin
Prolaktin je peptidni hormon prednjeg režnja hipofize. Najpoznatija mu je uloga razvoj dojki i stvaranje mlijeka nakon poroda. Za razliku od većine hormona hipofize, njegovo lučenje uglavnom koči dopamin iz hipotalamusa.
Koncentracija prolaktina može privremeno porasti tijekom sna, stresa, tjelesne aktivnosti, spolnog odnosa, stimulacije bradavica, trudnoće i dojenja. Povišenje mogu uzrokovati i određeni lijekovi, hipotireoza, bolesti hipofize, bubrega i jetre.
Trajno povišen prolaktin može kočiti GnRH, smanjiti lučenje FSH-a i LH-a te dovesti do rijetkih menstruacija, amenoreje, anovulacije, smanjene plodnosti i galaktoreje.
Fiziološko povišenje
Trudnoća i dojenje prirodno su povezani s visokim vrijednostima prolaktina.
Lijekovi
Određeni antipsihotici, antidepresivi, antiemetici i drugi lijekovi mogu povisiti prolaktin.
Hipotireoza
Povišeni TRH kod primarne hipotireoze može istodobno poticati lučenje TSH-a i prolaktina.
Prolaktinom
Adenom hipofize koji stvara prolaktin može zahtijevati endokrinološku obradu i ciljano liječenje.
Blago povišen prolaktin treba provjeriti
Prolaktin je osjetljiv na stres i uvjete uzimanja krvi. Blago povišena vrijednost često se ponovno kontrolira u mirnim uvjetima, uz procjenu trudnoće, funkcije štitnjače i lijekova.
Prema nalazu se može odrediti makroprolaktin, biološki manje aktivan oblik koji može uzrokovati laboratorijsko povišenje bez tipičnih simptoma hiperprolaktinemije.
AMH – anti-Müllerov hormon
AMH stvaraju granuloza stanice preantralnih i malih antralnih folikula. Njegova koncentracija povezana je s brojem folikula u rastu i koristi se kao biljeg ovarijske rezerve.
Vrijednost AMH-a relativno je stabilnija tijekom ciklusa od FSH-a i estradiola, iako se manje varijacije mogu pojaviti. Na nalaz mogu utjecati dob, hormonska kontracepcija, trudnoća, operacije jajnika, kemoterapija i pojedina ovarijska stanja.
AMH je osobito koristan za procjenu očekivanog odgovora jajnika na stimulaciju. Nizak AMH može upućivati na manji broj dostupnih folikula, dok visoki AMH može biti povezan s velikim brojem antralnih folikula i povećanim rizikom pretjeranog odgovora na stimulaciju.
AMH ne mjeri kvalitetu jajnih stanica
AMH ne može izravno pokazati kromosomsku urednost jajnih stanica niti samostalno predvidjeti prirodnu trudnoću. Nizak AMH ne znači da je spontana trudnoća nemoguća, a visok AMH ne jamči urednu kvalitetu jajnih stanica.
Najvažniji pojedinačni čimbenik kvalitete jajnih stanica ostaje životna dob žene. AMH se zato tumači zajedno s dobi, brojem antralnih folikula, menstrualnim ciklusom i reproduktivnim planom.
Inhibin A i inhibin B
Inhibini su peptidni hormoni koje stvaraju granuloza stanice i žuto tijelo. Njihovo je glavno endokrino djelovanje selektivno smanjivanje lučenja FSH-a iz hipofize.
Inhibin B
Najviše se stvara u rastućim folikulima tijekom folikularne faze i sudjeluje u smanjivanju FSH-a.
Inhibin A
Najviše ga stvara žuto tijelo tijekom lutealne faze, a u trudnoći ga stvara i posteljica.
Folikularna selekcija
Porast inhibina B i estradiola pridonosi padu FSH-a i odabiru dominantnog folikula.
Klinička primjena
Inhibini imaju specifične dijagnostičke uloge, ali se danas ne koriste rutinski kao osnovni test ovarijske rezerve.
hCG – hormon rane trudnoće
Humani korionski gonadotropin, hCG, nakon implantacije stvaraju stanice trofoblasta iz kojih se razvija posteljica. Građom i djelovanjem sličan je LH-u te se veže na iste receptore.
Njegova prva važna uloga jest održavanje žutog tijela i stvaranja progesterona u ranoj trudnoći. Bez tog signala žuto tijelo bi propalo kao u ciklusu bez trudnoće.
hCG se može dokazati u krvi i urinu te predstavlja osnovu testova na trudnoću. U medicinski potpomognutoj oplodnji hCG ili drugi lijek s LH djelovanjem može se koristiti za pokretanje završnog sazrijevanja jajnih stanica.
Hormoni tijekom menstrualnog ciklusa
Koncentracije hormona mijenjaju se u predvidljivom slijedu, ali duljina pojedinih faza nije jednaka kod svih žena.
Rana folikularna faza
Estradiol i progesteron su niski, a blagi porast FSH-a potiče novi val razvoja folikula.
Kasna folikularna faza
Dominantni folikul stvara sve više estradiola, dok se FSH postupno smanjuje.
Ovulacija
Trajno visok estradiol pokreće LH val, završno sazrijevanje jajne stanice i pucanje folikula.
Lutealna faza
Žuto tijelo stvara progesteron, estradiol i inhibin A te priprema endometrij za implantaciju.
Hormoni tijekom životnih razdoblja žene
Hormonska aktivnost nije jednaka tijekom cijeloga života. U djetinjstvu je os hipotalamus–hipofiza–jajnik relativno mirna. U pubertetu se aktivira pulsno lučenje GnRH-a, rastu gonadotropini i estradiol te započinje razvoj sekundarnih spolnih obilježja i menstrualnih ciklusa.
Tijekom reproduktivne dobi hormoni se mijenjaju ciklički. U trudnoći dominiraju hCG, progesteron, estrogeni, prolaktin i hormoni posteljice. Nakon poroda nagli pad placentnih hormona omogućuje početak laktacije, dok povišeni prolaktin može privremeno kočiti ovulaciju.
U perimenopauzi se smanjuje broj folikula, padaju AMH i inhibin B, a FSH postupno raste. Ciklusi i estradiol mogu snažno oscilirati. Nakon menopauze ovarijska proizvodnja estradiola i progesterona trajno je niska, dok su FSH i LH povišeni.
Referentne vrijednosti ovise o životnom razdoblju
Vrijednosti koje su očekivane u reproduktivnoj dobi nisu jednake vrijednostima u pubertetu, trudnoći, dojenju, perimenopauzi ili menopauzi.
Laboratoriji također mogu koristiti različite metode mjerenja i referentne raspone. Nalaz se zato uspoređuje s rasponom laboratorija u kojem je pretraga učinjena i tumači u kliničkom kontekstu.
Kada se određuju reprodukcijski hormoni
Hormonska obrada bira se prema simptomima i kliničkom pitanju. Nisu svim ženama potrebni svi hormoni, niti ih je potrebno određivati u istom dijelu ciklusa.
Neredovite menstruacije
Procjena može uključivati trudnoću, TSH, prolaktin, FSH, LH, estradiol i androgene, ovisno o simptomima.
Amenoreja
Hormonski obrazac pomaže razlikovati hipotalamičke, hipofizne, ovarijske i druge uzroke izostanka menstruacije.
Sumnja na anovulaciju
Progesteron, folikulometrija i ciljana hormonska obrada mogu pomoći utvrditi dolazi li do ovulacije.
Procjena ovarijske rezerve
Najčešće se povezuju dob, AMH, broj antralnih folikula te prema potrebi FSH i estradiol.
Hiperandrogenizam
Određuju se ukupni ili slobodni testosteron, SHBG, DHEAS i druge pretrage prema kliničkoj slici.
Galaktoreja
Provjeravaju se prolaktin, trudnoća, funkcija štitnjače, lijekovi i drugi mogući uzroci.
Najčešće pogreške u tumačenju hormona
Tumačenje bez dana ciklusa
FSH, LH, estradiol i progesteron prirodno se mijenjaju tijekom ciklusa.
Zaključak iz jednog nalaza
Hormoni se luče dinamično i pulsno, pa pojedinačna vrijednost ponekad zahtijeva ponavljanje ili dopunu.
AMH kao test kvalitete
AMH procjenjuje količinu folikula, ali ne može izravno pokazati kvalitetu jajnih stanica.
Progesteron uvijek 21. dana
Termin se mora prilagoditi stvarnom trenutku ovulacije i očekivanoj menstruaciji.
Odnos LH i FSH kao dijagnoza
Odnos gonadotropina nije samostalan niti nužan dijagnostički kriterij za PMOS.
Ignoriranje lijekova
Hormonska kontracepcija, nadomjesna terapija i brojni drugi lijekovi mogu promijeniti laboratorijske nalaze.
Povezane teme
Razumijevanje pojedinih hormona olakšava tumačenje menstrualnog ciklusa, ovulacije, hormonskih nalaza i poremećaja plodnosti.
Reprodukcijska endokrinologija
Pregled hormonalne regulacije od puberteta i menstrualnog ciklusa do trudnoće i menopauze.
Os hipotalamus–hipofiza–jajnik
Kako GnRH, FSH, LH i ovarijski hormoni stvaraju menstrualni ciklus i omogućuju ovulaciju.
Hormonska regulacija menstrualnog ciklusa
Promjene hormona tijekom folikularne faze, ovulacije, lutealne faze i menstruacije.
Hormonska regulacija ovulacije
Razvoj dominantnog folikula, porast estradiola, LH val i oslobađanje jajne stanice.
Hormonski status u obradi neplodnosti
Kada se određuju hormoni i kako se nalazi povezuju s dobi, ciklusom, ultrazvukom i simptomima.
Poremećaji ovulacije i anovulacija
Hormonski, metabolički i ovarijski poremećaji koji mogu dovesti do rijetke ili odsutne ovulacije.
Kada je potrebna hormonska obrada
Neredovite ili odsutne menstruacije, izostanak ovulacije, galaktoreja, hiperandrogenizam, simptomi bolesti štitnjače, znakovi manjka estrogena ili poteškoće sa začećem mogu zahtijevati ciljano određivanje reprodukcijskih hormona.
Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Hormonski nalazi tumače se prema dobi, fazi menstrualnog ciklusa, simptomima, trudnoći, primijenjenim lijekovima i cjelokupnoj kliničkoj slici.