Astma može početi i prije rođenja
Rizik od teškog disanja u djetinjstvu uvelike se smanjuje kada bebe prikupljaju prave bakterije u mikrobiomu rano u životu, pokazuju nova istraživanja iz dvije studije. "Od hipoteze o higijeni prešli smo na hipotezu o mikrobnoj disbiozi", rekla je dr. sc. Christine Cole Johnson iz zdravstvenog sustava Henry Forda u Detroitu.
"Važni su majčini mikrobi u prvim mjesecima života", objasnila je autorica. Vrste bakterija koje se razvijaju u djetetovom probavnom sustavu i na koži "utječu ne samo na astmu, nego i na cijeli imunološki sustav." "Nije sve u bakterijama", potvrdila je, ali postoje dokazi da nam je potrebno više izlaganja mikrobnoj raznolikosti rano u životu. "Vidjeli smo da, kada majka ima psa u kući, IgE iz krv pupčane vrpce djeteta je niža, što ukazuje da je rano izlaganje važno."
Johnson je predstavila nove podatke o uzajamnom djelovanju majčinskih čimbenika i mikrobiote crijeva dojenčadi i učinku koji imaju na rizik od alergijske astme na Međunarodnoj konferenciji Američkog torakalnog društva (ATS) 2019. u Dallasu.
Ona i njezine kolege su proučavali uzorke stolice od djece - članova Zdravstvene, okolišne, alergijske i longitudinalne studije okruga Wayne (WHEALS), koje su uzimane jedan i šest mjeseci nakon poroda. Koristili su sekvencioniranje 16S V4 kako bi vidjeli jesu li bakterijski taksoni u mikrobioti crijeva tih dojenčadi predvidjeli tko će imati alergijsku astmu 10 godina kasnije.
Diverzifikacija crijevnih bakterija tijekom djetinjstva bila je sporija u sadašnjoj 10-godišnjoj djeci s alergijskom astmom, a nezrele zajednice crijeva u 6 mjeseci su povećale izglede da bi dijete imalo alergijsku astmu u 10 godina.
Predviđanje astme
Prethodne studije su pokazale da je rizik od astme manji kod djece koja su odgajana na farmama i kada roditelj stavlja dudu u usta da bi je počistio, navode autori. "Ovo je prva studija koja je pokazala da vrlo rani razvoj zajednice mikroba crijevnog sustava zapravo utječe na ishod astme u dobi od 10 do 11 godina", izvijestila je Johnson. Zapravo, vjerojatnost da će 10-godišnje dijete imati alergijsku astmu je povišena ako je rođeno hitnim carskim rezom, nema psa, afroamerikanac je i ima nezrelu crijevnu bakterijsku zajednicu.
Općenito, dječaci imaju veću vjerojatnost da razviju astmu u ranoj dobi nego djevojčice; međutim, dječaci često odrastu bez astme, ali djevojčice ne.
U kohorti WHEALS-a, zrelija bakterijska zajednica nakon 1 mjesec i nezrelija bakterijska zajednica nakon 6 mjeseci su bile povezane s alergijskom astmom u dječaka i djevojčica. Međutim, povećanje alergijske astme u 10 godina u odnosu na ovu silaznu putanju u raznolikosti ima veću vjerojatnost da će utjecati na djevojčice nego dječake. "Ne razumijemo zašto", rekao je Johnson. Različite hipoteze uključuju razliku u veličini pluća kod dječaka i djevojčica pri rođenju i razliku u sastavu posteljice. "Dječaci i djevojčice mogu biti različiti mnogo ranije nego što mislimo", objasnila je.
Ili, možda kao djeca, dječaci imaju veću izloženost ruku u ustima nego djevojčice. "Možda dječaci uzimaju više mikroba kao dojenčad", pojasnila je.
Jednoga dana bi mikrobiomi djeteta mogli biti prediktori rizika astme, ali tek treba prikupiti adekvatne dokaze kako bi se dobili jasni odgovori. "Moramo otkriti mnogo toga", rekla je Johnson.
Mikrobiom kod dojenčadi
Rizik za teško disanje je također smanjen kod djece izložene mikroorganizmima putem vaginalnog porođaja i isključivog dojenja, prema rezultatima iz druge studije predstavljene na sastanku. Prva velika izloženost mikroorganizmima se događa kada bebe prolaze kroz porođajni kanal i dobiju majčinske bakterije. To bi moglo biti važno, rekao je dr. Christian Rosas-Salazar iz dječje bolnice Monroe Carell Jr. u Vanderbiltu u Nashvilleu, Tennessee.
On i njegove kolege su analizirali populacijsku grupu 1,456 rođene djece i utvrdili da je dojenje, posebno isključivo dojenje povezano sa smanjenim rizikom od recidiva u kasnijoj životnoj dobi, osobito u djece koja su se rodila vaginalno. "Mehanizmi kojima vaginalni porođaj smanjuje rizik od recidiva teškog disanja još su nepoznati," ali studija pokazuje da ta djeca imaju "zdrave gornje dišne puteve i crijevne mikrobiome".Istraživači su analizirali 416 nazalnih filtera uzetih ubrzo nakon rođenja i 116 uzoraka stolice koristeći 16S ribosomalnu RNK sekvencu kako bi odredili respiratorne i crijevne mikrobiome. Zatim, kada su djeca imala 3 godine, pregledali su djecu s recidivirajućim teškim disanjem koje je prijavio roditelj, a koje je definirano kao najmanje tri epizode u prethodnoj godini. Znanstvenici će se uskoro vratiti da ustanove astmu u ovoj skupini, budući da sudionici navršavaju pet i šest godina. Znanstvenici su identificirali recidivirajuće teško disanje u 132 djece (9%) na multivarijabilnoj logističkoj regresiji prilagođenoj dobi djeteta
, spolu, majčinoj astmi, izloženosti antibioticima u ranom životu, te pušenju drugih osoba.
Rizik za recidivirajuće teško disanje se smanjio za oko 40% kod djece koja su vaginalno rođena i dojena. Međutim, u djece rođene carskim rezom, dojenje nije utjecalo na rizik za recidivirajuće teško disanje.
Ova studija - koja je uzela u obzir trajanje i ekskluzivnost dojenja i ispitala potencijalne temeljne mehanizme njezine povezanosti s teškim disanjem - "rješava ograničenja prethodnih studija i podupire zaštitni učinak dojenja na rekurentno teško disanje." Gornji dišni putovi i crijevni mikrobiomi u ranom životu mogu promijeniti način na koji se imunološki odgovor razvija u dojenčadi i "štiti od razvoja određenih dišnih bolesti dišnog sustava", dodao je. Majčino mlijeko može biti odgovorno za hranjenje bakterija koje bebe prikupljaju u porođajnom kanalu, što može biti razlog da kombinacija dojenja i vaginalnog porođaja ima zaštitni učinak, rekao je Johnson.
"Mikrobi se zapravo mogu prenijeti bebi kroz majčino mlijeko kako bi nahranili te bakterije. To je složeno", objasnio je. "Znamo da se majčino mlijeko mijenja gotovo svaki dan kako bi odgovaralo potrebama djeteta", ali je potrebno više istraživanja kako bi se sve to bolje razumjelo.
American Thoracic Society (ATS) 2019 Međunarodna konferencija.
