Broj propisanih preparata hormonske nadomjesne terapije – HNT, u posljednjih se 15 godina u Njemačkoj više nego udeseterostručio. Smatra se da više od 4,5 milijuna žena uzima jedan od pripravaka u okviru HNT. Principijelni znanstveni stav je da korištenje HNT od početka menopauze i potom doživotn, zdravstveno stanje jedne žene može imati samo dobrobiti. U pozitivne efekte HNT ubrajaju se ublažavanje menopauzalnih tegoba, prevencija osteoporoze, srčanog infarkta i demencije (Alzheimerova bolest). Nasuprot tomu, postoje rizici dugotrajne primjene HNT: povišeni rizik nastanka raka dojke, tromboze i tegobe od strane bilijarnog sustava (žučni kamenci).
Unatrag nekoliko godina, znanstvenici se intenzivno bave proučavanjem pozitivnog djelovanja HNT na kognitivne procese, prije svega sjećanje i učenje. Dosadašnji rezultati su kontroverzni, a vjerojatni razlog tome je nedostatak randomiziranih studija. Nove dileme donosi studija s University San Francisco u kojoj su ponovno obrađeni podaci iz Study of Osteoporotic Fractures, prospektivne studije koja je provedena kasnih osamdesetih godina na 10.000 postmenopauzalnih žena. U novom istraživanju ispitivane su kognitivne funkcije postmenopauzalnih žena uz pomoć modificiranog Mini-Mental-Status-Testa (mMMST), a novost je usporedba rezultata s analizom razine slobodnih estrogena u pohranjenim uzorcima krvi iz opisane studije.
Ranije studije su uzaludno pokušavale dokazati korelaciju između niske razine ukupnih estrogena i pada psihičke aktivnosti. Ovi pokušaji, prema objašnjenjima znanstvenika iz San Francisca, nisu vodili rezultatima, jer je 90% ukupnih estrogena vezano na bjelančevine u plazmi i ne može proći krvno-moždanu barijeru, zbog čega niti ne može pokazati očekivani učinak na estrogenske receptore u hipokampusu i amigdalama, koji su odgovorni za učenje i pamćenje.
Nova analiza pokazuje da postmenopauzalne žene s visokom koncentracijom slobodnih estrogena daleko rjeđe imaju smetnje s kognitivnim funkcijama u odnosu na žene s niskom razinom slobodnih estrogena. Od 106 ispitanica starijih od 65 godina s vrlo niskom koncentracijom slobodnih estrogena, njih 17 je tijekom narednih 6 godina pokazivalo signifikantni pad u mMMST. Iz grupe 95 ispitanica s visokom koncentracijom estrogena, svega 5 žena je imalo značajan pad vrijednosti kognitivnih funkcija u mMMST.
Iako ovaj rad djeluje ohrabrujuće, rezultati nisu statistički značajni. I dalje ostaju otvorena pitanja u kojoj mjeri je mMMST pouzdana metoda mjerenja kognitivnih sposobnosti u postmenopauzalnih žena, a epidemiolozi već vrlo pažljivo planiraju nova istraživanja. Sve do tada, čini se da je preuranjeno tvrditi kako uzimanje HNT poboljšava kognitivne funkcije. Ono što je sigurno jeste da ovo nije posljednja publikacija na tu temu.
JAMA. 2001;285:1475-1481
JAMA. 2001;285:1489-1499
dr.Vesna Harni
