Spermiogram ne određuje sam je li muškarac plodan
Analiza sjemena temeljna je pretraga muške plodnosti, ali između nalaza plodnih i neplodnih muškaraca postoji široko preklapanje. Nijedna pojedinačna vrijednost nije apsolutna granica plodnosti.
Donje referentne vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije nisu granice između plodnosti i neplodnosti. One opisuju peti percentil nalaza muškaraca čije su partnerice ostvarile trudnoću unutar godinu dana.
Što se procjenjuje spermiogramom?
Spermiogramom se analiziraju volumen i druga svojstva ejakulata, koncentracija i ukupan broj spermija, njihova pokretljivost, vitalnost i morfologija. Prema potrebi procjenjuju se i broj leukocita, aglutinacija te druga obilježja uzorka.
Rezultati pomažu u procjeni muškog čimbenika neplodnosti i izboru daljnje obrade, ali ne mjere izravno sposobnost pojedinog spermija da oplodi jajnu stanicu i omogući uredan razvoj zametka.
Plodni i neplodni muškarci imaju preklapajuće nalaze
Veliko istraživanje usporedilo je po dva uzorka sjemena 765 muškaraca iz parova s neobjašnjenom neplodnošću i 696 muškaraca koji su već ostvarili trudnoću s partnericom. Analizirane su koncentracija, pokretljivost i morfologija spermija.
Vrlo niski nalazi bili su češći među neplodnim, a visoki nalazi među dokazano plodnim muškarcima. Ipak, između tih područja postojala je široka „siva zona” u kojoj su se nalazili muškarci iz obje skupine.
Jedna brojka ne postavlja dijagnozu
Muškarac s vrijednostima ispod referentne granice može ostvariti prirodnu trudnoću, dok uredan spermiogram ne jamči plodnost. Kliničko značenje raste kada je više parametara izrazito sniženo ili kada se odstupanje potvrdi u ponovljenim uzorcima.
Suvremene donje referentne vrijednosti
Volumen ejakulata
Donja referentna vrijednost iznosi približno 1,4 ml.
Broj spermija
Koncentracija iznosi približno 16 milijuna/ml, a ukupan broj 39 milijuna po ejakulatu.
Pokretljivost
Progresivna pokretljivost iznosi približno 30%, a ukupna pokretljivost 42%.
Morfologija
Donja referentna vrijednost iznosi približno 4% normalnih oblika prema strogim kriterijima.
Zašto se nalaz može mijenjati?
Stvaranje spermija traje približno 70 do 90 dana, a rezultat može ovisiti o trajanju apstinencije, potpunosti prikupljenog uzorka, temperaturi i vremenu transporta te laboratorijskoj metodi. Na njega mogu utjecati i vrućica, lijekovi, pušenje, alkohol, stres i toplinsko opterećenje.
Zbog prirodne biološke varijabilnosti jedan odstupajući spermiogram često se provjerava ponovljenom analizom. Vrijeme ponavljanja određuje se prema nalazu i kliničkoj situaciji, a ne mora uvijek iznositi puna tri mjeseca.
Morfologija nije jedini niti najvažniji odgovor
Starija istraživanja pridavala su morfologiji osobito snažno prognostičko značenje. Danas se zna da morfologija ovisi o strogim kriterijima i iskustvu laboratorija te da sama ima ograničenu sposobnost predviđanja prirodne trudnoće ili uspjeha medicinski pomognute oplodnje.
Rezultat se uvijek tumači kao cjelina: koncentracija, ukupan broj, pokretljivost i morfologija povezuju se s anamnezom, trajanjem neplodnosti, pregledom muškarca i nalazima njegove partnerice.
Najvažnija poruka
Spermiogram je procjena kvalitete uzorka sjemena, a ne test koji muškarca konačno proglašava plodnim ili neplodnim. Referentne vrijednosti služe usmjeravanju obrade, ali se ne smiju tumačiti kao apsolutni pragovi.
Što nakon odstupajućeg nalaza?
Značajno odstupanje zahtijeva ponovljeni spermiogram i ciljanu andrološku ili urološku procjenu. Prema nalazu mogu se učiniti hormonske, mikrobiološke, ultrazvučne i genetičke pretrage.
Obrada oba partnera treba se provoditi istodobno. Odluka o prirodnim pokušajima, inseminaciji, IVF-u ili ICSI-ju ne temelji se na jednoj vrijednosti, nego na ukupnom reproduktivnom potencijalu para.
Ovaj je tekst informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni liječnički pregled, dijagnostiku ni savjetovanje sa specijalistom.
