Trudnoća / pripreme za trudnoću
Muški faktor i spermiogram
Muški faktor plodnosti važan je dio planiranja trudnoće jer kvaliteta spermija može utjecati na mogućnost začeća. Spermiogram je osnovna pretraga kojom se procjenjuju broj, pokretljivost i oblik spermija te predstavlja prvi korak u obradi muškog partnera kada trudnoća ne nastupa očekivano.
Što je muški faktor plodnosti
Muški faktor plodnosti odnosi se na stanja u kojima broj, pokretljivost, oblik ili funkcionalna sposobnost spermija smanjuju mogućnost oplodnje jajne stanice. Ponekad je muški faktor jedini uzrok neplodnosti, a ponekad samo pridonosi smanjenoj plodnosti para.
Iako je za oplodnju potreban jedan spermij, uspješna oplodnja ovisi o složenom procesu u kojem spermiji moraju proći kroz cervikalnu sluz, doći do jajne stanice, proći kroz njezine zaštitne ovojnice i ostvariti oplodnju. Zato broj spermija nije jedini podatak koji određuje plodnost.
Zašto je važno prije trudnoće
Planiranje trudnoće zajednički je proces para. Spermiogram omogućuje rano prepoznavanje mogućeg muškog faktora, a time i brže usmjeravanje para prema daljnjoj obradi, liječenju ili metodama medicinski potpomognute oplodnje ako su potrebne.
Kada se preporučuje spermiogram
- ako trudnoća ne nastupa nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa
- nakon 6 mjeseci pokušavanja ako je žena starija od 35 godina
- ako muškarac ima ranije bolesti testisa, varikokelu, nespuštene testise, traumu, operacije ili infekcije
- ako postoje rizične životne navike, uzimanje anabolika, pušenje, alkohol, pretilost ili profesionalna izloženost toplini i kemikalijama
Najvažnije kliničke značajke
Broj spermija
Procjenjuje se koncentracija spermija u mililitru ejakulata i ukupan broj spermija u uzorku.
Pokretljivost
Važno je koliko se spermija kreće i koliko ih ima progresivnu pokretljivost potrebnu za dolazak do jajne stanice.
Morfologija
Procjenjuje se postotak spermija pravilnog oblika jer oblik glave, vrata i repa može utjecati na oplodnu sposobnost.
Dodatni nalazi
Volumen, pH, vitalnost, leukociti i biokemijski pokazatelji mogu pomoći u razlikovanju različitih uzroka odstupanja.
Što pokazuje spermiogram
Spermiogram ili analiza sjemene tekućine osnovna je pretraga u procjeni plodnosti muškog partnera. Njime se analiziraju volumen ejakulata, koncentracija spermija, ukupan broj spermija, pokretljivost, progresivna pokretljivost, vitalnost i morfologija spermija.
Pretraga može pokazati smanjen broj spermija, slabiju pokretljivost, veći udio nepravilnih oblika, prisutnost leukocita ili potpuni izostanak spermija u ejakulatu. Važno je naglasiti da spermiogram ne daje apsolutnu prognozu plodnosti, nego procjenjuje vjerojatnost i usmjerava daljnju obradu.
Referentne vrijednosti i tumačenje nalaza
Vrijednosti spermiograma tumače se prema referentnim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. U praksi se procjenjuju koncentracija spermija, ukupan broj, pokretljivost, progresivna pokretljivost, vitalnost i morfologija.
Jedan odstupajući nalaz ne mora nužno značiti trajnu neplodnost. Spermatogeneza traje približno tri mjeseca, a na nalaz mogu utjecati temperatura, infekcija, stres, lijekovi, alkohol, pušenje, pretilost i razmak od posljednje ejakulacije. Zato se kod odstupanja nalaz često ponavlja.
Najčešći poremećaji u spermiogramu
Oligozoospermija označava smanjen broj spermija, astenozoospermija smanjenu pokretljivost, teratozoospermija smanjen udio morfološki pravilnih spermija, dok azoospermija znači da u ejakulatu nema spermija.
Leukociti u ejakulatu mogu upućivati na upalu ili infekciju, a krv u ejakulatu zahtijeva dodatnu procjenu. Kod azoospermije je važno razlikovati smanjenu ili izostalu proizvodnju spermija od opstrukcije, odnosno prepreke u njihovom prolazu.
Što može utjecati na kvalitetu spermija
Na kvalitetu spermija mogu utjecati varikokela, nespušteni testisi, ranije ozljede ili operacije testisa, dijabetes, hormonski poremećaji, infekcije, povišena temperatura, profesionalna izloženost toplini, zračenju, pesticidima, otapalima, olovu, živi i drugim kemikalijama.
Važnu ulogu imaju i životne navike. Pušenje, alkohol, pretilost, kronični stres, anabolički steroidi, testosteron i rekreativne psihoaktivne tvari mogu nepovoljno djelovati na spermatogenezu. Zato je procjena muškog partnera važan dio prekoncepcijske pripreme.
Dodatne pretrage nakon spermiograma
Ako je spermiogram uredan, a trudnoća i dalje ne nastupa, obrada se nastavlja prema kliničkoj slici para. Ako je nalaz odstupan, preporučuje se ponoviti spermiogram i razmotriti andrološku ili urološku obradu.
Prema nalazu mogu biti potrebni hormoni, ultrazvuk testisa, mikrobiološka analiza ejakulata, testiranje na spolno prenosive infekcije, genetska obrada ili biokemijska analiza sjemene tekućine. Funkcionalni testovi spermija mogu se koristiti u specijaliziranim okolnostima, osobito kada osnovni nalaz ne objašnjava kliničku sliku.
Dijagnostički i praćenje pristup
Spermiogram treba promatrati kao početnu, a ne završnu pretragu muškog reproduktivnog zdravlja.
Za pouzdaniji nalaz važno je pridržavati se uputa laboratorija o apstinenciji prije davanja uzorka i načinu prikupljanja. Ako je nalaz odstupan, obično se preporučuje ponavljanje jer kvaliteta sjemena može varirati.
Daljnji postupak ovisi o nalazu, dobi žene, trajanju pokušaja začeća, prethodnim trudnoćama, zdravstvenom stanju muškarca i nalazima partnerice. U nekih parova dovoljna je promjena životnih navika i praćenje, dok je u drugih potrebna usmjerena obrada ili postupak medicinski potpomognute oplodnje.
Povezane teme u cjelini Pripreme za trudnoću
Muški faktor i spermiogram dio su šire procjene plodnosti para i pripreme za trudnoću.
Pripreme za trudnoću
Mini HUB za planiranje trudnoće, prekoncepcijsku obradu, nalaze, infekcije i životne navike.
Prekoncepcijska obrada muškaraca
Procjena zdravlja muškarca, lijekova, infekcija, životnih navika i čimbenika koji mogu utjecati na plodnost.
Prekoncepcijska obrada žena
Ginekološki pregled, laboratorijski nalazi, infekcije, lijekovi i procjena rizika prije trudnoće.
Spolno prenosive bolesti
Infekcije koje mogu utjecati na plodnost, zdravlje partnerice i tijek trudnoće.
Povezane cjeline u trudnoći
Procjena plodnosti para povezuje se s preporučenim pretragama, kroničnim bolestima i smanjenjem rizika u trudnoći.
Preporučene pretrage
Pregled najvažnijih pretraga koje pomažu u praćenju trudnoće i zdravlja majke i djeteta.
Kronične bolesti i trudnoća
Planiranje i praćenje trudnoće u žena s bolestima štitnjače, dijabetesom, hipertenzijom ili drugim bolestima.
Smanjenje rizika u trudnoći
Preventivne mjere i pravodobna obrada kojima se smanjuje rizik komplikacija.
Laboratorijske pretrage prije trudnoće
Krvna slika, feritin, glukoza, TSH, urin i serološki nalazi prije trudnoće.
Kada je spermiogram sljedeći važan korak
Ako trudnoća ne nastupa nakon duljeg pokušavanja, ako postoji ranija bolest testisa, varikokela, infekcija, operacija, rizične životne navike ili sumnja na muški faktor, spermiogram je osnovna pretraga kojom se započinje obrada muškog partnera.
Napomena: Sadržaj na ovoj stranici služi informiranju i edukaciji te ne može zamijeniti pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika. Nalaz spermiograma treba tumačiti u kontekstu dobi para, trajanja pokušaja začeća, nalaza partnerice, zdravstvenog stanja muškarca i preporuke liječnika.
