Što je prekoncepcijska obrada muškarca?

Prekoncepcijska obrada procjenjuje opće i reproduktivno zdravlje muškarca prije planirane trudnoće. Razgovara se o kroničnim bolestima, lijekovima i hormonima, bolestima ili operacijama testisa, spolnoj funkciji, infekcijama, životnim navikama, profesionalnim izloženostima i nasljednim bolestima u obitelji.

To nije isto što i obrada muške neplodnosti. Zdrav muškarac bez tegoba i poznatih rizika ne mora automatski učiniti spermiogram prije prvog pokušavanja trudnoće. Spermiogram postaje važan kada trudnoća ne nastupa u očekivanom vremenu ili anamneza upućuje na povećan rizik smanjene plodnosti.

Zašto je pripremu korisno započeti ranije?

Stvaranje i sazrijevanje spermija traje približno tri mjeseca. Zbog toga se učinak prestanka pušenja, promjene terapije, liječenja bolesti ili poboljšanja životnih navika ne može očekivati nakon nekoliko dana.

Prekoncepcijsko razdoblje omogućuje pravodobnu kontrolu kroničnih bolesti, procjenu sigurnosti terapije, liječenje potvrđenih infekcija i smanjivanje izloženosti čimbenicima koji mogu nepovoljno djelovati na reproduktivno zdravlje. Cilj nije nekritično testiranje svakog muškarca, nego prepoznavanje rizika koji se mogu liječiti ili promijeniti.

Lijekovi, testosteron i anabolički steroidi

Neki lijekovi mogu utjecati na spermatogenezu, hormonalnu os, spolnu želju, erekciju ili ejakulaciju. Zbog toga liječniku treba navesti sve propisane lijekove, preparate koji se uzimaju bez recepta, biljne proizvode, dodatke prehrani i pripravke za povećanje mišićne mase.

Testosteron koji se primjenjuje izvana ne povećava mušku plodnost. Potiskuje lučenje hormona hipofize potrebnih za rad testisa te može izrazito smanjiti broj spermija ili dovesti do njihova potpunog izostanka u ejakulatu. Sličan učinak imaju anabolički steroidi, a oporavak spermatogeneze nakon prestanka može trajati mjesecima ili dulje.

Terapiju ne treba prekidati ili mijenjati samostalno. Liječnik procjenjuje može li se lijek nastaviti, zamijeniti ili kontrolirano obustaviti te postoji li potreba za hormonskom ili androloškom obradom.

Kronične bolesti i životne navike

Dijabetes, pretilost, hormonski poremećaji, kronične bolesti bubrega ili jetre, neurološke bolesti i druga zdravstvena stanja mogu djelovati na hormone, spolnu funkciju ili stvaranje spermija. Dobra regulacija kronične bolesti važna je i kada spermiogram nije učinjen ili ne pokazuje jasno odstupanje.

Pušenje je povezano s nepovoljnijim parametrima sjemena i većim oštećenjem genetskog materijala spermija. Prekomjerna konzumacija alkohola može narušiti hormonalnu ravnotežu i spolnu funkciju, dok uporaba kanabisa i drugih rekreacijskih droga nije pouzdano sigurna za reproduktivno zdravlje.

Preporučuju se raznolika prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno sna i postupno postizanje održive tjelesne mase. Antioksidansi i kombinirani dodaci prehrani ne mogu zamijeniti dijagnozu i liječenje stvarnog uzroka poremećenog spermiograma.

Infekcije i spolno zdravlje

Spolno prenosive infekcije mogu utjecati na zdravlje muškarca, prenijeti se partnerici i u pojedinim okolnostima oštetiti reproduktivni sustav. Testiranje se preporučuje prema simptomima, spolnoj anamnezi i individualnom riziku, a ne automatski svakom muškarcu.

Procjena je osobito važna kod iscjetka iz mokraćne cijevi, pečenja pri mokrenju, boli ili otekline testisa, ranije neliječene infekcije ili novog spolnog partnera. Ako se potvrdi infekcija, liječenje i potreba procjene partnerice određuju se prema uzročniku.

Poteškoće s erekcijom, ejakulacijom ili spolnom željom također su važan dio prekoncepcijske procjene. Mogu biti povezane s lijekovima, stresom, kroničnim bolestima ili hormonskim i kardiovaskularnim poremećajima te ih ne treba prešućivati.

Toplina, vrućica i profesionalne izloženosti

Ponavljano ili dugotrajno izlaganje izrazitoj toplini može privremeno nepovoljno djelovati na stvaranje spermija. Sličan prolazan učinak može imati visoka tjelesna temperatura tijekom febrilne bolesti, a promjena spermiograma može se vidjeti još nekoliko mjeseci nakon oporavka.

Na radnome mjestu treba procijeniti izloženost pesticidima, organskim otapalima, olovu i drugim teškim metalima, ionizirajućem zračenju, visokim temperaturama i tvarima označenima kao reproduktivno štetne. Stvarni rizik ovisi o vrsti tvari, dozi, trajanju izloženosti i uporabi zaštitne opreme.

Kada postoji značajna profesionalna izloženost, korisna je procjena medicine rada. Promjene radnih uvjeta ne treba uvoditi proizvoljno, nego prema procijenjenom riziku i mogućnostima odgovarajuće zaštite.

Dob oca i nasljedne bolesti

Muškarci nemaju jasno određenu dob u kojoj plodnost prestaje, ali se s vremenom mogu postupno mijenjati parametri sjemena i povećavati učestalost novih mutacija u spermijima. Starija dob oca povezana je s malim porastom rizika pojedinih genetskih i neurorazvojnih poremećaja, iako apsolutni rizik za većinu pojedinačnih stanja ostaje nizak.

Genetsko savjetovanje može biti korisno kada jedan od partnera ima poznatu nasljednu bolest, u obitelji postoje ozbiljne nasljedne bolesti ili prirođene anomalije, partneri su krvni srodnici ili je prethodna trudnoća odnosno dijete imalo kromosomski ili genski poremećaj.

Teško odstupanje spermiograma ili azoospermija također mogu zahtijevati ciljanu genetsku obradu, ali takvo se testiranje ne provodi rutinski prije trudnoće kod svakog muškarca.

Kada je potreban spermiogram?

Spermiogram se preporučuje u sklopu istodobne obrade oba partnera kada trudnoća ne nastupa u očekivanom vremenu. Ranije ga je opravdano učiniti kod nespuštenog testisa, ranije torzije, ozljede ili operacije testisa, varikokele, poremećaja spolne funkcije, primjene testosterona ili anaboličkih steroida, kemoterapije, zračenja ili drugog poznatog reproduktivnog rizika.

Jedan nalaz izvan referentnih vrijednosti ne postavlja sam po sebi dijagnozu trajne neplodnosti jer se parametri sjemena prirodno mijenjaju. Kod odstupajućeg nalaza analiza se najčešće ponavlja, a dodatne hormonske, genetske ili slikovne pretrage određuju se prema anamnezi, pregledu i težini odstupanja.